Ignacio Ramonet
Fidel Castro : Moj život : Autobiografija u dva glasa
- Nakladnik: V.B.Z.
- Prijevod: Nikolina Židek
- 04/2009.
- 706 str., meki uvez
- ISBN 9789533040271
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Moj život" zapravo je "intervju života" karizmatičnog državnika i revolucionara dat u sto sati novinaru Ramonetu. To je osebujan pogled na njegove privatne i javne identitete, ali i intlektualna biografija i politička oporuka u obliku razgovora. Knjiga u kojoj gotovo osamdesetogodišnji Castro ispostavlja konačnu bilancu vlastita života.
Što god mislili o njemu, malo je ljudi poput njega još za života doživjelo slavu ulaska u povijest i legendu. On je posljednje "sveto čudovište" međunarodne politike. Pripada onoj generaciji mitskih pobunjenika kao što su Nelson Mandela, Ho Ši Min, Carlos Marighela, Camilo Torres, Mehdi Ben Barka, koji su, u potrazi za idealom pravde u godinama nakon Drugog svjetskog rata, ušli u politiku s ambicijom i nadom da će promijeniti svijet nejednakosti i diskriminacije obilježen hladnim ratom.
Kao i tisuće intelektualaca u cijelom svijetu, ta je generacija iskreno smatrala da komunizam najavljuje svijetlu budućnost i da se nepravda, rasizam i siromaštvo mogu iskorijeniti s lica zemlje unutar nekoliko desetljeća. I dandanas Kuba budi sumnju, kritike i protivljenja.
Pa iako u Latinskoj Americi kubanska revolucija i dalje mobilizira entuzijazam u društvenim pokretima i kod mnogih intelektualaca, u Europi je predmet kontroverzi. Ona je goruća tema koja antagonizira i dijeli.
Stoga Ramonetova knjiga, iz usta njegova sugovornika, sugerira puno komplicirane istine koju je uputno čuti stajali na lijevim ili desnim ideološkim "meridijanima". Ona je, prije svega, portret čovjeka, njegova mentalnog akta i životnog svjetonazora, a tek potom portret državnika.
***
Ignacio Ramonet rodio se u Redondeli (u španjolskoj pokrajini Galiciji) 1943. godine, a odrastao je u Tangeru (Maroko). Živi u Parizu gdje radi kao glavni urednik prestižnog mjesečnog lista Le Monde Diplomatique. Stručnjak za međunarodnu strategiju i geopolitiku i profesor teorije komunikacije na Sveučilištu Denis Diderot u Parizu, Ramonet je doktorirao semiologiju i povijest kulture na Školi za visoke studije društvenih znanosti gdje je bio učenik Rolada Barthesa. Osnivač ATTAC-a - (Udruge za taksaciju financijskih spekulativnih transakcija i građansku akciju) i jedan od promicatelja Svjetskog društvenog foruma.
Od njegovih djela ističu se: "La golosina visual/Vizualni slatkiš", "Un mundo sin rumbo/Svijet bez cilja", "La Urania de la comunicación/Tiranija komunikacije", "Rebeldes, dioses y excluidos/Buntovnici, bogovi i isključeni", "Las guerras del siglo XXI/Ratovi 21. stoljeća" i "Irak, historia de un desastre/Irak, povijest jedne katastrofe".
Što god mislili o njemu, malo je ljudi poput njega još za života doživjelo slavu ulaska u povijest i legendu. On je posljednje "sveto čudovište" međunarodne politike. Pripada onoj generaciji mitskih pobunjenika kao što su Nelson Mandela, Ho Ši Min, Carlos Marighela, Camilo Torres, Mehdi Ben Barka, koji su, u potrazi za idealom pravde u godinama nakon Drugog svjetskog rata, ušli u politiku s ambicijom i nadom da će promijeniti svijet nejednakosti i diskriminacije obilježen hladnim ratom.
Kao i tisuće intelektualaca u cijelom svijetu, ta je generacija iskreno smatrala da komunizam najavljuje svijetlu budućnost i da se nepravda, rasizam i siromaštvo mogu iskorijeniti s lica zemlje unutar nekoliko desetljeća. I dandanas Kuba budi sumnju, kritike i protivljenja.
Pa iako u Latinskoj Americi kubanska revolucija i dalje mobilizira entuzijazam u društvenim pokretima i kod mnogih intelektualaca, u Europi je predmet kontroverzi. Ona je goruća tema koja antagonizira i dijeli.
Stoga Ramonetova knjiga, iz usta njegova sugovornika, sugerira puno komplicirane istine koju je uputno čuti stajali na lijevim ili desnim ideološkim "meridijanima". Ona je, prije svega, portret čovjeka, njegova mentalnog akta i životnog svjetonazora, a tek potom portret državnika.
***
Ignacio Ramonet rodio se u Redondeli (u španjolskoj pokrajini Galiciji) 1943. godine, a odrastao je u Tangeru (Maroko). Živi u Parizu gdje radi kao glavni urednik prestižnog mjesečnog lista Le Monde Diplomatique. Stručnjak za međunarodnu strategiju i geopolitiku i profesor teorije komunikacije na Sveučilištu Denis Diderot u Parizu, Ramonet je doktorirao semiologiju i povijest kulture na Školi za visoke studije društvenih znanosti gdje je bio učenik Rolada Barthesa. Osnivač ATTAC-a - (Udruge za taksaciju financijskih spekulativnih transakcija i građansku akciju) i jedan od promicatelja Svjetskog društvenog foruma.
Od njegovih djela ističu se: "La golosina visual/Vizualni slatkiš", "Un mundo sin rumbo/Svijet bez cilja", "La Urania de la comunicación/Tiranija komunikacije", "Rebeldes, dioses y excluidos/Buntovnici, bogovi i isključeni", "Las guerras del siglo XXI/Ratovi 21. stoljeća" i "Irak, historia de un desastre/Irak, povijest jedne katastrofe".
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
