Kratki roman jednog od najprevođenijih srpskih književnika, koji od početka devedesetih živi u Kanadi, sam je autor nazvao 'knjigom o porazu'.

Kritičari su ga dosad čitali kao točku zaokreta u Albaharijevoj poetici, prepoznavali u njemu odjeke aktualne politike i povijesti, tražeći, ponekad i pogrešno, otiske autobiografije samoga autora – jer pripovjedač je pisac koji u stranu zemlju dolazi s jasnom nakanom, da bi pisao.

Filigranski precizna proza Davida Albaharija, pobornika postmoderne književnosti, u hrvatskom izdanju popraćena je iscrpnim pogovorom Tomislava Brleka koji pruža novo čitanje ovog iznimnog romana.

David Albahari rođen je 1948. godine u Peći. Knjige priča: "Porodično vreme" (1973), "Obične priče" (1978), "Opis smrti" (1982, Andrićeva nagrada), "Fras u šupi" (1984), "Jednostavnost" (1988) i "Pelerina" (1993, Nagrada Stanislav Vinaver), "Izabrane priče" (1994), "Neobične priče" (1999, 2002) i "Drugi jezik" (2003). Romani: "Sudija Dimitrijević" (1978), "Cink" (1988), "Kratka knjiga" (1993), "Snežni čovek" (1995), "Mamac" (1996, NIN-ova nagrada za roman godine, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu), "Mrak" (1997), "Gec i Majer" (1998), "Svetski putnik" (2001), "Pijavice" (2006), "Ludvig" (2007) i "Brat" (2008). Knjige eseja: "Prepisivanje sveta" (1997) i "Teret" (2004). Izabrana djela Davida Albaharija u deset knjiga objavljena su tijekom 1996. i 1997. godine.

Knjige Davida Albaharija prevedene su na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski, hebrejski, mađarski, grčki, danski, albanski, slovački, esperanto i poljski jezik. Od 1993. godine autor je Vremena knjige, a od oktobra 1996. Stubova kulture.

Umro je 30. srpnja 2023. u Beogradu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.