Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Zbornik radova

Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj

Istraživanje provedeno u sklopu doktorskog studija "Povijest stanovništva" na Sveučilištu u Dubrovniku u kojem su sudjelovali i doktorandi prve generacije toga studija i njihovi mentori donosi analizu kretanja procesa demografske tranzicije u razdoblju od 1870. do 1880. godine.

Istraživanje je izvršeno u 12 raznih hrvatskih župa u spomenutom jedanaestogodišnjem razdoblju koje prethodi početku procesu demografske tranzicije u Hrvatskoj prema granici koju je odredio Jakov Gelo, a samo to razdoblje slijedi i opći popis stanovništva Hrvatske koji je proveden 1869. i 1880. godine.

Autorima su pomogli i članovi katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na čelu a akademkinjom Alicom Wertheimer - Baletić i članovima njenog tima Jakovom Gelom, Anđelkom Akrapom i Ivanom Čipinom te Miroslav Bertoša profesor na Sveučilištu u Puli.

 
Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo.

U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat).

Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –