Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku : Svezak 26
- Nakladnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - HAZU
- Urednik: Vlasta Piližota
- 12/2010.
- 228 str., meki uvez
- ISBN 1332456X
- Cijena: 10.62 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Predgovor:
"Grad Osijek leži u panonskoj ravnici, prateći rijeku Dravu. Gradska arhitektura, brojni parkovi i perivoji učinili su ga jednim od najljepših gradova u našoj domovini.
Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina carskom uredbom Josipa II., 2 prosinca 1786., a 28. kolovoza 1809. grad Osijek proglašenje slobodnim i kraljevskim gradom te je 2009. godine s ponosom obilježio 200. obljetnicu.
Početkom 17. stoljeća osnovana je latinska gimnazija, prva tiskara te filozofski i teološki studiji.
Osijek je iznjedrio brojne znamenite osobe iz svih područja ljudske djelatnosti koje su ostavile dubok trag daleko izvan granica svoga grada. Svojim su djelovanjem pronijeli ime Osijeka diljem svijeta.
Sredinom 19. stoljeća izgrađena je velika županijska palača, a 1866. kazalište. Tada nastaju i prve tvornice: tvornica žigica, piva, poljoprivrednih strojeva, kožara, plinara, razvija se tekstilna, prehrambena kao i drvna industrija. Gospodarskom je razvoju pridonijela i izgradnja željeznica u Osijeku i Slavoniji, bolji riječni putovi i cestovna povezanost s Mađarskom.
Godine 1874. završena je u Donjem gradu najveća i najljepša bolnica na jugoistoku Europe. Sve to govori o snažnom razvoju grada Osijeka koji je kroz 18. i početkom 19. stoljeća imao veći broj stanovnika nego Split, Rijeka ili Zagreb.
Povijest Osijeka bilježi i jednu neobičnu podudarnost: naime, zlatno doba gospodarskog uspona u europskom i osječkom graditeljstvu prati razdoblje secesije. Na žalost, gospodarsko stagniranje Osijeka vezano je uz završetak secesijskog razdoblja, 1914. Spomenici osječke secesije nadaleko su cijenjeni i poznati.
Domovinskim ratom i u stvaranju samostalne i demokratske Republike Hrvatske mnogi su dali život za slobodu našeg grada. Pravi način na koji im možemo zahvaliti jest da svim svojim znanjem, snagom, voljom i ljubavlju učinimo da Osijek zasja novim sjajem u svim područjima života i u vremenu koje je pred nama pretvorit ćemo Osijek u oazu sretnog i mirnog života zadovoljnih ljudi.
Zahvaljujem Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku što je na adekvatan način čestitao svome gradu njegov jubilej, 200. obljetnicu proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom."
Krešimir Bubalo
SADRŽAJ:
Krešimir Bubalo: Predgovor
Josip Vrbošić: Povijesni kontekst nastanka instituta slobodnog i kraljevskog grada 1809. godine
Zvonimir Lauc: Odnos države i samouprave promatran kroz načelo supsidijarnosti
Davor Brunčić: Slobodni i kraljevski grad Osijek u svijetlu suvremenih europskih standarda lokalne samouporave
Ladislav Heka: Uloga Hrvata u povijesti slobodnog i kraljevskog grada Szegedina
Zlata Zivaković-Kerže: Značenje plovnosti Drave u razvoju grada Osijeka (Osvrt na 19. stoljeće)
Slaven Bačić: Hrvati u južnougarskim slobodnim kraljevskim gradovima
Ildiko Szondi: Struktura stanovništva slobodnog kraljevskog grada Debrecena od početka do kraja I. svjetskog rata
Prilozi:
Dubravka Hackenberger: Kronologija rada HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku
Jelica Leščić: Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku: 1(1981) - 24(2008)
Jelica Leščić: Zbornici Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku
"Grad Osijek leži u panonskoj ravnici, prateći rijeku Dravu. Gradska arhitektura, brojni parkovi i perivoji učinili su ga jednim od najljepših gradova u našoj domovini.
Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina carskom uredbom Josipa II., 2 prosinca 1786., a 28. kolovoza 1809. grad Osijek proglašenje slobodnim i kraljevskim gradom te je 2009. godine s ponosom obilježio 200. obljetnicu.
Početkom 17. stoljeća osnovana je latinska gimnazija, prva tiskara te filozofski i teološki studiji.
Osijek je iznjedrio brojne znamenite osobe iz svih područja ljudske djelatnosti koje su ostavile dubok trag daleko izvan granica svoga grada. Svojim su djelovanjem pronijeli ime Osijeka diljem svijeta.
Sredinom 19. stoljeća izgrađena je velika županijska palača, a 1866. kazalište. Tada nastaju i prve tvornice: tvornica žigica, piva, poljoprivrednih strojeva, kožara, plinara, razvija se tekstilna, prehrambena kao i drvna industrija. Gospodarskom je razvoju pridonijela i izgradnja željeznica u Osijeku i Slavoniji, bolji riječni putovi i cestovna povezanost s Mađarskom.
Godine 1874. završena je u Donjem gradu najveća i najljepša bolnica na jugoistoku Europe. Sve to govori o snažnom razvoju grada Osijeka koji je kroz 18. i početkom 19. stoljeća imao veći broj stanovnika nego Split, Rijeka ili Zagreb.
Povijest Osijeka bilježi i jednu neobičnu podudarnost: naime, zlatno doba gospodarskog uspona u europskom i osječkom graditeljstvu prati razdoblje secesije. Na žalost, gospodarsko stagniranje Osijeka vezano je uz završetak secesijskog razdoblja, 1914. Spomenici osječke secesije nadaleko su cijenjeni i poznati.
Domovinskim ratom i u stvaranju samostalne i demokratske Republike Hrvatske mnogi su dali život za slobodu našeg grada. Pravi način na koji im možemo zahvaliti jest da svim svojim znanjem, snagom, voljom i ljubavlju učinimo da Osijek zasja novim sjajem u svim područjima života i u vremenu koje je pred nama pretvorit ćemo Osijek u oazu sretnog i mirnog života zadovoljnih ljudi.
Zahvaljujem Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku što je na adekvatan način čestitao svome gradu njegov jubilej, 200. obljetnicu proglašenja Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom."
Krešimir Bubalo
SADRŽAJ:
Krešimir Bubalo: Predgovor
Josip Vrbošić: Povijesni kontekst nastanka instituta slobodnog i kraljevskog grada 1809. godine
Zvonimir Lauc: Odnos države i samouprave promatran kroz načelo supsidijarnosti
Davor Brunčić: Slobodni i kraljevski grad Osijek u svijetlu suvremenih europskih standarda lokalne samouporave
Ladislav Heka: Uloga Hrvata u povijesti slobodnog i kraljevskog grada Szegedina
Zlata Zivaković-Kerže: Značenje plovnosti Drave u razvoju grada Osijeka (Osvrt na 19. stoljeće)
Slaven Bačić: Hrvati u južnougarskim slobodnim kraljevskim gradovima
Ildiko Szondi: Struktura stanovništva slobodnog kraljevskog grada Debrecena od početka do kraja I. svjetskog rata
Prilozi:
Dubravka Hackenberger: Kronologija rada HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku
Jelica Leščić: Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku: 1(1981) - 24(2008)
Jelica Leščić: Zbornici Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
