(Za)što raditi u postindustrijskom društvu? : Promjene u društvenoj podjeli rada na početku 21. stoljeća
- Nakladnik: Alinea
- 11/2010.
- 208 str., meki uvez
- ISBN 9789531801737
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Naslov ove knjige "(Za)što raditi u postindustrijskom društvu?" sadrži nekoliko pitanja, odnosno može se pročitati na nekoliko načina. Prvo, u pitanju što raditi u postindustrijskom društvu uočen je problem nestanka brojnih industrijskih zanimanja zbog informatizacije proizvodnje i usluga, globalne ekonomije i investiranja u zemlje s jeftinom radnom snagom, a u hrvatskom slučaju i zbog tranzicije, tj. povratka u kapitalizam kroz proces privatizacije, pa se javlja i problem nezaposlenosti uslijed tehnoloških viškova i restrukturiranja gospodarskih djelatnosti.
Drugo pitanje - zašto raditi u postindustrijskom društvu - koje upućuje na problem nestajanja tradicionalnog poimanja rada kao dominantnoga društvenog djelovanja u industrijskom društvu i nastajanja novih obrazaca djelovanja na kojima se može zarađivati i od kojih se u tom društvu može živjeti.
Može se postaviti i pitanje za što raditi u postindustrijskom društvu, koje propituje probleme ne samo manjih plaća već i gubitka prava radnika - i u bivšim zemljama blagostanja i u bivšim socijalističkim zemljama. To je ponajprije nestanak sigurnosti zaposlenja i cjeloživotnog posla i gubitak ostalih socijalnih beneficija koje su imale prijašnje generacije, uz uspostavljanje novih, sada "fleksibilnih" oblika rada, stoje sve posljedica neoliberalnoga globalnog kapitalizma i djelovanja njegovih svjetskih agencija.
Ako se iz pitanja izbaci što, ostaje nam zaraditi u postindustrijskom društvu, što ukazuje na problem manjih zarada u odnosu prema zaradama prijašnjih generacija, zbog čega su neki prisiljeni tražiti dodatne izvore zarade, dok drugi, visokokvalificirani stručnjaci, mogu ostvariti i veće zarade od prijašnjih generacija, tj. prodavati svoje usluge za više naručitelja i time se obogatiti.
Ova je knjiga ponajprije fokusirana na pitanje što raditi u postindustrijskom društvu, a to otkriva i podnaslov "Promjene u društvenoj podjeli rada na početku 21. stoljeća", što je ujedno i glavni istraživački i analitički problem. No, razmatraju se i ostala spomenuta pitanja, polazeći od određivanja temeljnih društvenih procesa koji utječu na promjene u podjeli rada, ali i učinka koje ta nova, postindustrijska podjela rada izaziva.
Središnji pojam, a može se reći i glavni predmet knjige, jest postindustrijsko društvo, čemu je dana posebna pažnja, među ostalim i zato jer knjiga "Dolazak postindustrijskog društva" (The Corning of Postindustrial Societu) Daniela Bella, prvoga teoretičara postindustrijskog društva, nije prevedena, a autor se gotovo i ne spominje u sociološkim udžbenicima. Njegovo je istraživanje još u 50-im godinama 20. stoljeća pokazalo da se dogodila radikalna promjena u podjeli rada, i u SAD-u i u bivšem istočnom bloku, koja se očitovala u značajnom porastu uslužnih djelatnosti i zanimanja i smanjenju udjela industrijskih radničkih zanimanja. Tu promjenu on naziva postindustrijskom a, polazeći od te postavke, željelo se provjeriti što se dogodilo s podjelom rada u Hrvatskoj i može li se i za naše društvo reći daje postalo postindustrijsko.
***
Knjiga se bavi relevantnom sociološkom temom promjena u društvenoj podjeli rada u postindustrijskom društvenom kontekstu, stavljajući pri tome fokus na hrvatsko društvo. Knjiga je utemeljena na relevantnim teorijskim konceptima, ali i empirijskom istraživanju čiji rezultati mogu poslužiti kao važne smjernice za upravljačke i planerske politike u hrvatskom društvu, osobito za područje razvojnog planiranja i profesionalne orijentacije. Afirmirajući aktualnu temu kroz ovaj znanstveni diskurs, ova knjiga pruža rijedak i pregledan uvid u stanje socio-profesionalne strukture suvremenoga hrvatskog društva, pa će postati referentno djelo za sociologe, ali i za druge struke koje su zainteresirane za ovo područje istraživanja.
dr. sc. Anka Mišetić
Riječ je o djelu koje se na primjereno ozbiljan način bavi odgonetanjem odgovora (ili barem dijela odgovora) na urgentna pitanja o budućnosti hrvatskoga društva. Autor to čini tako što, na temelju vjerodostojnih izvora, dospijeva do dragocjenih spoznaja o važnim promjenama koje su tijekom posljednjih desetljeća preobrazile hrvatsko društvo, čineći ga dijelom globalne zajednice koja se ubrzano mijenja. Takve su inventure neobično važne upravo stoga što nijedna razvojna strategija nema nikakve šanse ako se ne temelji na što točnijoj procjeni i spoznaji stvarnih prilika u nekom društvu. U hrvatskoj znanstvenoj produkciji kronično nedostaje upravo takvih djela, pa će ova knjiga lako naći put do zainteresiranih čitatelja - ponajprije do članova znanstvene zajednice, ali i do studenata društvenih znanosti (ponajprije studenata sociologije).
dr. sc. Zdenko Zeman
Drugo pitanje - zašto raditi u postindustrijskom društvu - koje upućuje na problem nestajanja tradicionalnog poimanja rada kao dominantnoga društvenog djelovanja u industrijskom društvu i nastajanja novih obrazaca djelovanja na kojima se može zarađivati i od kojih se u tom društvu može živjeti.
Može se postaviti i pitanje za što raditi u postindustrijskom društvu, koje propituje probleme ne samo manjih plaća već i gubitka prava radnika - i u bivšim zemljama blagostanja i u bivšim socijalističkim zemljama. To je ponajprije nestanak sigurnosti zaposlenja i cjeloživotnog posla i gubitak ostalih socijalnih beneficija koje su imale prijašnje generacije, uz uspostavljanje novih, sada "fleksibilnih" oblika rada, stoje sve posljedica neoliberalnoga globalnog kapitalizma i djelovanja njegovih svjetskih agencija.
Ako se iz pitanja izbaci što, ostaje nam zaraditi u postindustrijskom društvu, što ukazuje na problem manjih zarada u odnosu prema zaradama prijašnjih generacija, zbog čega su neki prisiljeni tražiti dodatne izvore zarade, dok drugi, visokokvalificirani stručnjaci, mogu ostvariti i veće zarade od prijašnjih generacija, tj. prodavati svoje usluge za više naručitelja i time se obogatiti.
Ova je knjiga ponajprije fokusirana na pitanje što raditi u postindustrijskom društvu, a to otkriva i podnaslov "Promjene u društvenoj podjeli rada na početku 21. stoljeća", što je ujedno i glavni istraživački i analitički problem. No, razmatraju se i ostala spomenuta pitanja, polazeći od određivanja temeljnih društvenih procesa koji utječu na promjene u podjeli rada, ali i učinka koje ta nova, postindustrijska podjela rada izaziva.
Središnji pojam, a može se reći i glavni predmet knjige, jest postindustrijsko društvo, čemu je dana posebna pažnja, među ostalim i zato jer knjiga "Dolazak postindustrijskog društva" (The Corning of Postindustrial Societu) Daniela Bella, prvoga teoretičara postindustrijskog društva, nije prevedena, a autor se gotovo i ne spominje u sociološkim udžbenicima. Njegovo je istraživanje još u 50-im godinama 20. stoljeća pokazalo da se dogodila radikalna promjena u podjeli rada, i u SAD-u i u bivšem istočnom bloku, koja se očitovala u značajnom porastu uslužnih djelatnosti i zanimanja i smanjenju udjela industrijskih radničkih zanimanja. Tu promjenu on naziva postindustrijskom a, polazeći od te postavke, željelo se provjeriti što se dogodilo s podjelom rada u Hrvatskoj i može li se i za naše društvo reći daje postalo postindustrijsko.
***
Knjiga se bavi relevantnom sociološkom temom promjena u društvenoj podjeli rada u postindustrijskom društvenom kontekstu, stavljajući pri tome fokus na hrvatsko društvo. Knjiga je utemeljena na relevantnim teorijskim konceptima, ali i empirijskom istraživanju čiji rezultati mogu poslužiti kao važne smjernice za upravljačke i planerske politike u hrvatskom društvu, osobito za područje razvojnog planiranja i profesionalne orijentacije. Afirmirajući aktualnu temu kroz ovaj znanstveni diskurs, ova knjiga pruža rijedak i pregledan uvid u stanje socio-profesionalne strukture suvremenoga hrvatskog društva, pa će postati referentno djelo za sociologe, ali i za druge struke koje su zainteresirane za ovo područje istraživanja.
dr. sc. Anka Mišetić
Riječ je o djelu koje se na primjereno ozbiljan način bavi odgonetanjem odgovora (ili barem dijela odgovora) na urgentna pitanja o budućnosti hrvatskoga društva. Autor to čini tako što, na temelju vjerodostojnih izvora, dospijeva do dragocjenih spoznaja o važnim promjenama koje su tijekom posljednjih desetljeća preobrazile hrvatsko društvo, čineći ga dijelom globalne zajednice koja se ubrzano mijenja. Takve su inventure neobično važne upravo stoga što nijedna razvojna strategija nema nikakve šanse ako se ne temelji na što točnijoj procjeni i spoznaji stvarnih prilika u nekom društvu. U hrvatskoj znanstvenoj produkciji kronično nedostaje upravo takvih djela, pa će ova knjiga lako naći put do zainteresiranih čitatelja - ponajprije do članova znanstvene zajednice, ali i do studenata društvenih znanosti (ponajprije studenata sociologije).
dr. sc. Zdenko Zeman
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.