Marcel Rosenbach
Holger Stark
WikiLeaks : Državni neprijatelj : Kako je skupina internetskih aktivista uzdrmala najmoćnije nacije svijeta
- Nakladnik: Školska knjiga
- Prijevod: Sabine Marić
- 06/2011.
- 340 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789530618060
- Cijena: 15.79 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ugledni novinari i urednici Spiegela daju eksluzivan uvid u osnutak i rad WikiLeaksa te raspravljaju o brojnim pitanjima koja zanimaju mnoge: Tko je Assange i što ga pokreće? Imaju li građani pravo znati tajne svoje države? Je li WikiLeaks budućnost istraživačkog novinarstva - ili jednostavno najopasnija stranica na internetu?
Priča o WikiLeaksu je i priča o prijateljstvu, razočaranju i izdaji. Većim dijelom ona se odigrava u fascinantnoj supkulturi hakera i hakerskih aktivista koji slijede svoju vlastitu ideologiju slobode i etiku, i koji su oblikovali okruženje iz kojeg su proizašle vizije Juliana Assangea. Dijelom te scene bio je i bivši haker Adrian Lamo koji je FBI-u odao Bradleva Manninga, za kojeg se nagađa da je WikiLeaksov informator; za potrebe ove knjige razgovarali smo i s Lamoom i s Manningovim odvjetnikom, Davidom Coombsom, te s ljudima iz Manningova okruženja. Onaj tko je raspravljao s Lamoom i Manningom barem može pokušati shvatiti zašto su učinili ono što jesu.
Ovo nije autorizirana biografija Juliana Assangea, ali onaj tko se bavi WikiLeaksom, prije svega se mora baviti Assangeom. Pratili smo njegovo djelovanje, kao i djelovanje nekoliko njegovih suradnika te s njima raspravljali u Londonu i Berlinu, i redovito ondje gdje se Assangea i društvo, uzduž i poprijeko kontinenata i vremenskih zona, najlakše može naći: online, na chatu.
Da bi se razumjelo Assangea, treba ga se sresti više od dva-tri puta. Izgradio je fasadu, teško ga je prozreti, u tom smislu nalikuje na profesionalne političare; slika koju mnogi u portretima oblikuju o njemu prije svega prikazuje tu fasadu. Ispočetka nije htio razgovarati o svom privatnom životu - to je uvjetovao prije susreta. Na kraju je to ipak učinio, barem djelomično.
Provjerili smo njegove izjave, koliko je to bilo moguće, u razgovorima s ljudima koju jesu dio njegova života, ili su to bili. Tijekom mjeseci u kojima je nastajala ova knjiga razgovarali mo s desetak još aktivnih ili nekadašnjih suradnika WikiLeaksa u Engleskoj, Njemačkoj, Australiji, na Islandu i u SAD-u. Oni su dijelom pozitivno, a dijelom negativno sudili o njemu. Za Spiegel smo pripremili ratne dnevnike iz Iraka i Afganistana i diplomatske depeše te smo održavali kontakt s Assangeom i njegovim ljudima, kao i britanskim Guardianom i američkim New York Timesom.
U tom smo razdoblju često razgovarali i svađali se s Assangeom jer smo o mnogo stvari imali različito mišljenje. Ne dijelimo s njim ni zavjereničko-teorijske sklonosti ni omalovažavajući pogled na novinarstvo, i mislimo da bi bilo dobro za WikiLeaks da dobije demokratsku strukturu. No naš doživljaj Juliana Assangea bio je drugačiji od onih uobičajenih: nije arogantan, nije nepravedan, nije neugodan, on je izniman i inspirativan sugovornik.
***
Marcel Rosenbach, rođen 1972., urednik je u tjedniku Spiegel, piše o temama vezanima za službe sigurnosti i internet te prati rad Ministarstva pravosuđa. Godinama je za Spiegel pratio medijsku scenu.
Holger Stark, rođen 1970., urednik je rubrike Njemačka u tjedniku Spiegel. Više od deset godina izvještava o temama vezanima za sigurnosnu politiku i tajne službe, a od 1990-ih prati hakersku scenu i njezina razračunavanja s vladama.
Priča o WikiLeaksu je i priča o prijateljstvu, razočaranju i izdaji. Većim dijelom ona se odigrava u fascinantnoj supkulturi hakera i hakerskih aktivista koji slijede svoju vlastitu ideologiju slobode i etiku, i koji su oblikovali okruženje iz kojeg su proizašle vizije Juliana Assangea. Dijelom te scene bio je i bivši haker Adrian Lamo koji je FBI-u odao Bradleva Manninga, za kojeg se nagađa da je WikiLeaksov informator; za potrebe ove knjige razgovarali smo i s Lamoom i s Manningovim odvjetnikom, Davidom Coombsom, te s ljudima iz Manningova okruženja. Onaj tko je raspravljao s Lamoom i Manningom barem može pokušati shvatiti zašto su učinili ono što jesu.
Ovo nije autorizirana biografija Juliana Assangea, ali onaj tko se bavi WikiLeaksom, prije svega se mora baviti Assangeom. Pratili smo njegovo djelovanje, kao i djelovanje nekoliko njegovih suradnika te s njima raspravljali u Londonu i Berlinu, i redovito ondje gdje se Assangea i društvo, uzduž i poprijeko kontinenata i vremenskih zona, najlakše može naći: online, na chatu.
Da bi se razumjelo Assangea, treba ga se sresti više od dva-tri puta. Izgradio je fasadu, teško ga je prozreti, u tom smislu nalikuje na profesionalne političare; slika koju mnogi u portretima oblikuju o njemu prije svega prikazuje tu fasadu. Ispočetka nije htio razgovarati o svom privatnom životu - to je uvjetovao prije susreta. Na kraju je to ipak učinio, barem djelomično.
Provjerili smo njegove izjave, koliko je to bilo moguće, u razgovorima s ljudima koju jesu dio njegova života, ili su to bili. Tijekom mjeseci u kojima je nastajala ova knjiga razgovarali mo s desetak još aktivnih ili nekadašnjih suradnika WikiLeaksa u Engleskoj, Njemačkoj, Australiji, na Islandu i u SAD-u. Oni su dijelom pozitivno, a dijelom negativno sudili o njemu. Za Spiegel smo pripremili ratne dnevnike iz Iraka i Afganistana i diplomatske depeše te smo održavali kontakt s Assangeom i njegovim ljudima, kao i britanskim Guardianom i američkim New York Timesom.
U tom smo razdoblju često razgovarali i svađali se s Assangeom jer smo o mnogo stvari imali različito mišljenje. Ne dijelimo s njim ni zavjereničko-teorijske sklonosti ni omalovažavajući pogled na novinarstvo, i mislimo da bi bilo dobro za WikiLeaks da dobije demokratsku strukturu. No naš doživljaj Juliana Assangea bio je drugačiji od onih uobičajenih: nije arogantan, nije nepravedan, nije neugodan, on je izniman i inspirativan sugovornik.
***
Marcel Rosenbach, rođen 1972., urednik je u tjedniku Spiegel, piše o temama vezanima za službe sigurnosti i internet te prati rad Ministarstva pravosuđa. Godinama je za Spiegel pratio medijsku scenu.
Holger Stark, rođen 1970., urednik je rubrike Njemačka u tjedniku Spiegel. Više od deset godina izvještava o temama vezanima za sigurnosnu politiku i tajne službe, a od 1990-ih prati hakersku scenu i njezina razračunavanja s vladama.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
