Tiepolo je cijeli svoj život proveo radeći djela po narudžbi za crkve, palače i vile. Prošla je cijela jedna epoha - 18. stoljeće - u kojoj su ga cijenili i divili mu se, ali ga nikad nisu do kraja razumjeli. Tim mu je lakše bilo pobjeći od svog doba, prikazujući svoje tajne u seriji od 33 bakroreza: Capricci i Scherzi. Svaki je bakrorez jedno poglavlje zadivljujućeg crnog romana, ispunjenog neprepoznatljivim likovima: procvalim mladićima, ženskim satirima, orijentalnim mudracima, sovama, zmijama.

Sve ćemo ih na stranicama ove knjige naći, uključujući i Pulcinellu i Smrt, uz Veneru, Mojsija, Vrijeme, brojne anđele, Kleopatru i Beatrice od Burgundije: šareno, cigansko društvo uvijek u pokretu. Uz to što predstavlja zadivljujući intermezzo u povijesti slikarstva, Tiepolo simbolizira i način na koji se oblici mogu predstaviti - poseban stil u kojem se razmeće izazovom.

Njegovi likovi predstavljaju fluidnost, bez prepreka i napora, i po posljednji put su utjelovljenje vrhunske vrline talijanske civilizacije - sprezzature, što bi značilo, umijeće prikazivanja bez vidljivog napora.



Tiepolova ružičasta knjiga je jednog od vodećih talijanskih umova o posljednjem velikom mletačkom slikaru. Nerijetko pogrešno interpretiran, Giambattista Tiepolo u svom sjaju kao da je promaknuo oku povijesti umjetnosti: za mnoge je ostao tek slikar koji je ukrašavao stropove alegorijskim prizorima s mnoštvom lijepih žena i činio to bolje od drugih svojih suvremenika.

Pišući o cjelokupnom Tiepolovu opusu, a ponajviše o Capriccima i Scherzima, tek usput interpretiranim grafičkim ciklusima iz umjetnikove ostavštine na kojima kao da se odvijaju neshvatljivi obredi davno izumrle religije, Roberto Calasso stvara ničim usporedivo djelo: svojevrsnu umjetnost magije, veličajući pritom magiju umjetnosti.

Milana Vuković Runjić


***

Roberto Calasso, rođen 1941. u Firenci, talijanski je pisac i nakladnik. Od samog osnutka 1962. radi za Adelphi Edizioni, a 1999. godine je postao i predsjednik te milanske izdavačke kuće.

Tiepolova ružičasta (2006.) dio je ciklusa djela koje je teško žanrovski svrstati, a uključuje naslove La Rovina di Kasch (1983.), Le Nozze di Cadmo e Armonia (o grčkoj mitologiji, 1988.), Ka (o hinduskoj mitologiji, 1996.), K. (o Franzu Kafki, 2002.), La Folie Baudelaire (o francuskim umjetnicima druge polovice 19.st., 2008.) i zasad posljednji naslov L'ardore (o vedskoj filozofiji, 2010.).

Usto, Calasso je autor romana L'Impuro Folle (1974.) te četiri zbirke eseja: I Quarantanove Gradini (1991.), La letteratura e gli dèi (2001.), La follia che viene dalle Ninfe (2005.), i Cento lettere a uno sconosciuto (2003.).

Roberto Calasso, rođen 1941. u Firenci, talijanski je pisac i nakladnik. Od samog osnutka 1962. radi za Adelphi Edizioni, a 1999. godine postao je i predsjednik te milanske izdavačke kuće. Nakon uspješne karijere u izdavaštvu, svrstao se među vodeće talijanske intelektualce.

"Baudelaireova sjenica" (2008) pripada ciklusu djela koje je teško žanrovski svrstati, a uključuje naslove "La rovina di Kasch" (1983), "Svadba Kadma i Harmonije (1988), "Ka" (1996), "K." (2002), "Tiepolova ružičasta" (2006), "L’ardore" (2010) te zasad posljednji naslov, "Il Cacciatore Celeste" (2016).

Usto, Calasso je autor romana "L’impuro folle" (1974) te pet knjiga eseja: "I quarantanove gradini" (1991), "La letteratura e gli dei" (2001), "Cento lettere a uno sconosciuto" (2003), "La follia che viene dalle Ninfe" (2005) i "L’impronta dell’editore" (2013).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.