Ma koliko da je dobrim dijelom otišao u povijest, komunizam je još uvijek jedno od najintrigantnijih pitanja. Gerd Koennen mu se vraća ispočetka - počinje pitanjem tko su u stvari bili boljševici, a pred kraj knjige suočava se s Kinom, komunističkom zemljom čija globalna uloga postaje sve veća.

Koennen je autor niza knjiga o lijevim pokretima i totalitarizmima, a izlazak ovog eseja je u Njemačkoj - mimo velike informativnosti knjige - bio popraćen velikom javnom raspravom. Kulturni program najveće radiostanice Deutschlandfunk prikazao ju je kao duhovitu, zgusnutu i poantiranu knjigu kakvih ima malo, naglašujući da u njoj nije naglasak na novim otkrićima, nego da ju komunizam zanima kao "uznemirujući ekstrem u modernoj civilizaciji". Njeno objavljivanje stavlja se u kontekst najznačajnijih knjiga o komunizmu zadnja dva desetljeća, kao što su Furetova Povijest jedne iluzije, Crna knjiga komunizma Stephana Courtoisa i Svjetska povijest komunizma Davida Priestlanda, ali i prethodnog istraživanja Koenena o SSSR-u, Utopije čišćenja, te se smatra vrhunskim dosegom na tom području.

Teza da su teror i ubijanje jedna od glavnih crta komunizma u njegovom realno postojećem obliku u 20. stoljeću u njemačkoj javnosti izazvao je pohvale, ali i negiranja da je to uopće bitno za temu. Najveći stručnjaci knjigu preporučuju mladim ljudima: Erhard Eppler u Süddeutsche Zeitpunkt kaže da profesionalni revolucionari-poduzetnici (poput Lenjina) doista nisu imali ništa s radničkim pokretom, dok Arno Widman u Frankfurter Rundschau smatra kako Koenneovoj raspravi ide u prilog njegov odmak otpadnika od komunističke ideje te da je uspješno raskrstio sa svim starim objašnjenjima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.