Autobiografija je autoportret. Što je kod slikara, kipara autoportret, to je kod književnika autobiografija. Ovaj moj životopis moja je slika. U obliku mozaika. Sastavljen od malih cjelina, naslova kao kockica. A i od širih površina/ploha.  Donosim, primjereno ovoj vrsti pisanja, ne samo sažet ishod onih mojih istraživanja koja predstavljaju izvornu novost, nego, makar najkraće, i hod do ishoda.

Književniku i učenjaku, uopće piscu vlastita je knjiga kao vlastito dijete. U tom smislu u ovom životopisu u svoj jednostavnosti prikazujem pojedinačno knjige nastale tijekom mojega dosadašnjeg života. Moja su istraživanja o povijesnim osobama suputništvo, suživot s istraživanima unatoč razdaljini od više godina, odnosno stoljeća. Pisanje vlastitoga života nalaže uvažavanje te činjenice. I zato pišući svoj životopis pišem, dakako, ukratko životopis povijesnih osoba koje sam istraživao i koje još proučavam. Donosim događaje i ugođaje.

Ivan Golub

Svećenik i teolog, znanstvenik i književnik, povjesničar kulture, Ivan Golub vrhunski je intelektualac kojega podjednako uvažavaju crkveni i svjetovni krugovi u domovini i diljem svijeta. Uz pastoralni i profesorski teološki rad, članstvo u mnogim domaćim i stranim akademijama i udrugama, česta gostovanja na uglednim crkvenim i svjetovnim institucijama i fakultetima, čime je zavrijedio mnoge nagrade i visoka priznanja, napisao je više od sedamdesetak knjiga, mnoštvo eseja, rasprava i članaka tiskanih na svim jezicima.
Pisac koji pisanu riječ svjedoči na materinskome kajkavskom, kao i na čakavskome, štokavskome, latinskome i grčkome jeziku, velik poznavatelj rada i djelovanja Jurja Križanića i Julija Klovića, objavio je brojne studije i knjige o tim i drugim velikanima hrvatske književnosti i kulture, bavio se religijskim, mariološkim i biblijskim temama, a njegove osebujne zbirke poezije  uvjerljiv su pjesnički trag visoke estetske razine.

"Običan čovjek" nije samo autobiografija nego i vrijedan faktografski portret pisca. Autor ne govori samo o sebi, nego imenom i prezimenom spominje ljude koje susreće, s kojima hoda, s kojima razgovara,  šećući gradovima koji su važni za kršćanstvo od Rima i Carigrada do Moskve i, naravno, Zagreba.

Posebnu vrijednost daje knjizi Kazalo imena, mjesta i važnih institucija te brojni likovni prilozi  kao svjedočanstvo jednoga vremena.

Knjiga je veliki dar čitateljima i svim zaljubljenicima u autentičnu riječ jer je plod duboke vjere, nade i ljubavi prema svakomu čovjeku, ali i nepresušno vrelo podataka o književnosti, povijesti i kulturi kakvo se rijetko može susresti.

Ivan Golub (1930. – 2018.) hrvatski je katolički svećenik, pjesnik, teolog i kulturni povjesničar, sveučilišni profesor i prevoditelj. Rođen je kao petnaesto i najmlađe dijete u obitelji Luke i Bare Golub u podravskom selu Kalinovac. Studij teologije završio je u Zagrebu, a doktorat iz istog područja te magisterij iz biblijskih znanosti u Rimu. Bio je redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a pozvana predavanja održao je na prestižnim svjetskim sveučilištima (Harvard, Yale, Columbia...).

Autor je sedamdesetak knjiga i više stotina članaka objavljenih u zemlji i inozemstvu. Osim teološkom tematikom ("Najprije čovjek", "Prijatelj Božji", "Dar dana šestoga" i druge), bavio se i djelovanjem hrvatskih baroknih velikana (J. Križanić, J. Klović, I. Paštrić). Objavio je više popularno-duhovnih knjiga ("Od kompromisa do ljubavi", "Čežnja za licem" i druge) te autobiografiju "Običan čovjek".

Jedan je od najvažnijih hrvatskih pjesnika duhovnog nadahnuća ("Izabrana blizina", "Oči", "Nasmijani Bog" i druge) te kajkavskog izraza ("Kalnovečki razgovori").

Dobitnik je prestižnih domaćih i stranih priznanja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.