Ivan Golub je prvi pjesnik izričito kršćanskog nadahnuća prihvaćen izvan užega vjerskog kruga u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, još u razdoblju određene ideološke dominacije materijalističkoga, antispiritualističkog usmjerenja.

Smiljana Rendić, spisateljica religiozne vokacije, vrlo je precizno odredila njegov položaj: "Jednostavnost čini Ivana Goluba slobodnim pjesnikom (...) Zato se Ivan Golub ne ustručava ni tema pred kojima bi ‘programatski’ katolički pjesnik ustuknuo, ne smatrajući ih edifikatornima u svome ‘katoličkom lirizmu’. Dakle, Ivan Golub prvi je pjesnik svećenik koji smjerno i blago izlazi iz ‘katoličkog (i)lirizma’".

Dva dijela knjige diferencirana su naslovima jake metafizičke nosivosti: "Pohod milostinji" i "Sijač radosti", ali među njima nema većih razlika u intonaciji ili motivaciji. Kao čitatelji dvodijelnost knjige bolje osjećamo u – inače nenaznačenoj – podjeli između pjesama na standardu i pjesama na kajkavskom idiomu. Stihovi na kajkavskome su rjeđi, narativniji, prigodniji, ali s njihovom pomoću najlakše ulazimo u dimenzije čistoće i prvotnosti, svježine i infantilne začudnosti, primamo svojstva i vrijednosti po kojima se Golubovo pjesništvo i najodređenije izdvojilo u nacionalnim razmjerima.

Tonko Maroević

***

Ivan Golub (1930) hrvatski svećenik, teolog, povjesničar kulture, sveučilišni profesor, pjesnik i književni prevoditelj. Studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao teološke znanosti, a 1957. zaređen je za svećenika.
Od 1961. do 1964. kao pitomac Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima u Rimu studira na Papinskom sveučilištu Gregorijani, gdje 1963. doktorira disertacijom o ekleziologiji Jurja Križanića. Na Papinskom biblijskom institutu 1964. postiže akademski stupanj licencijata odnosno magistra biblijskih znanosti.

Od 1964. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Od 1984/85. pozvani je profesor Papinskoga orijentalnog instituta u Rimu, gdje predaje kolegije iz područja povijesti istočne teologije i ekumenizma (Juraj Križanić) i kao mentor vodi doktorske disertacije. Od 1969. do 1972. rektor je Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu. Predavanjima i referatima gostuje na sveučilištima u Rimu, Genovi, Udinama, Milanu Beču, New Yorku, New Havenu, Cambridgeu (Massachusetts), Fredericksburgu, Lenjingradu i drugdje.  

Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Austrijske akademije znanosti u Beču, član stranac Talijanske književne akademije Arkadije u Rimu, pridruženi akademik Papinske Akademije Tiberine u Rimu, član Međunarodne teološke komisije u Vatikanu i hrvatskog PEN kluba. Autor je brojnih teoloških, znanstvenih i poetskih djela koja su prevedena na više stranih jezika.

Ivan Golub (1930. – 2018.) hrvatski je katolički svećenik, pjesnik, teolog i kulturni povjesničar, sveučilišni profesor i prevoditelj. Rođen je kao petnaesto i najmlađe dijete u obitelji Luke i Bare Golub u podravskom selu Kalinovac. Studij teologije završio je u Zagrebu, a doktorat iz istog područja te magisterij iz biblijskih znanosti u Rimu. Bio je redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a pozvana predavanja održao je na prestižnim svjetskim sveučilištima (Harvard, Yale, Columbia...).

Autor je sedamdesetak knjiga i više stotina članaka objavljenih u zemlji i inozemstvu. Osim teološkom tematikom ("Najprije čovjek", "Prijatelj Božji", "Dar dana šestoga" i druge), bavio se i djelovanjem hrvatskih baroknih velikana (J. Križanić, J. Klović, I. Paštrić). Objavio je više popularno-duhovnih knjiga ("Od kompromisa do ljubavi", "Čežnja za licem" i druge) te autobiografiju "Običan čovjek".

Jedan je od najvažnijih hrvatskih pjesnika duhovnog nadahnuća ("Izabrana blizina", "Oči", "Nasmijani Bog" i druge) te kajkavskog izraza ("Kalnovečki razgovori").

Dobitnik je prestižnih domaćih i stranih priznanja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.