Romanom "Bez utjehe" Kazuo Ishiguro se približio Srednjoj Europi. Glavni junak romana, slavni pijanist Ryder, posjećuje bezimeni ali tipičan srednjoeuropski velegrad, u kojem susreće čitav spektar neobičnih i bizarnih likova koji ga uvlače u seriju intriga, prijetnji i događaja koji nadmašuju njegovu sposobnost shvaćanja. Ryder polako spoznaje da je sa svakim od tih likova nekako povezan i da se njegovi postupci gotovo fatalno odražavaju na sudbine likova koje susreće.

Ryder je tipično ishigurovski nepouzdani pripovjedač, njegove su reminiscencije eliptične i fragmentarne, on sam se sakriva iza hladne proračunate maske profesionalnog umjetnika, koji se svojevoljno otuđio i izdvojio od stvarnosti i bilo kakvog emocionalnog angažmana.

Na simboličkoj razini, riječ je o romanu  roman o Srednjoj Europi kao misteriju identiteta – poput Nabokova, Kafke, Thomasa Mana i Ishiguro vidi Srednju Europu kao koloplet snova, noćnih mora i apsurda.  Za hrvatskog – ujedno i srednjoeuropskog čitatelja – ovaj roman je važno iskustvo jer istovremeno nudi pogled izvana i  iskustvo iznutra, jer su se u Ishigurou kao piscu, višestruko prelomili različiti identiteti. Stoga Ishiguro Srednju Europu prepoznaje kroz kao blisku literarnu temu vlastitom iskustvu i svog glavnog junaka, dezorijentiranog, umjetnika guram u prepoznatljivi ambijent mračnih ili slabo osvijetljenih ulica,  tijesnih salona ili prostranih šuma.

Ishiguro vidi Srednju Europu kao simboličku paradigmu našeg vremena, u kojoj je njegov glavni osuđen na amneziju, pa se njegov posjet srednjoevropskom gradu pretapa s bizarnim snovima i noćnim morama. Njegovi napori da se domogne koncertne dvorane prepoznatljivo su kafkijanski, no to nije kraj priče jer Ishiguro, poput svojih velikih literarnih uzora, prepoznaje srednjoeuropske teme kao umjetnički relevantne i neprolazne. 

Važne stranice ove knjige posvećene su nesnošljivosti glavnog junaka koji je monstruozno rastavljen od ljudskih emocija; njegova književna sudbina posljedica je tipične umjetničke samozaokupljenosti, pa čak i sebičnosti, kao i opasne vjere da carstvo umjetnosti može biti brana od kaotična svakodnevnog života.

Tako je ovdje riječ o osobitom roman o svijetu likova koji su potpuno nesposobni da komuniciraju s bliskim osobama, baš kao što je to i roman u tragičnom svijetu koji izgubio svijest o vlastitoj svrsi i smislu.

Kazuo Ishiguro (1954.) britanski pisac rođen u Nagasakiju, živi u Engleskoj od 1960. godine. Dosad je napisao osam proznih knjiga koje su prevedene na četrdeset svjetskih jezika. Već je njegov drugi roman "An Artist of the Floating World" 1986. odnio nagradu Whitbread za knjigu godine. Ishigurov najpoznatiji naslov, roman "Na kraju dana", osvojio je Bookerovu nagradu godine 1989. Istoimeni popularni film snimio je redatelj James Ivory 1993. godine. Roman "Nikada me ne ostavljaj" (2005.) književni kritičari časopisa Time uvrstili su među stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 2017. godinu.

Posvećen temama zastranjenog idealizma i postojanosti pamćenja, osobnog kao i društvenog, iznimno je cijenjen diljem svijeta. Za svoje zasluge u kulturi uvršten je i u britanski viteški red Order of the British Empire, te francuski red Ordre des Arts et des Lettres.

Pregled Ishigurovih ključnih proznih djela, s dostupnim hrvatskim prijevodima:

1982. - "A Pale View of Hills"
1986. - "An Artist of the Floating World"
1989. - "The Remains of the Day" // "Na kraju dana" (Targa, Zagreb, prevela Nada Šoljan)
1995. - "The Unconsoled" // 2013. - "Bez utjehe" (Ljevak, Zagreb, prevela Ivana Šojat-Kuči)
2000. - "When We Were Orphans" // 2000. - "Kad smo bili siročad" (Leo-commerce, Rijeka, prevela Vesna Valenčić)
2005. - "Never Let Me Go" // 2005. - "Nikada me ne ostavljaj" (Leo-commerce, Rijeka, prevela Vesna Valenčić)
2009. - "Nocturnes: Five Stories of Music and Nightfall" // 2010. - "Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu" (Ljevak, Zagreb, preveo Miloš Đurđević)
2015. - "The Buried Giant" // 2017. - "Pokopani div" (Mitopeja, Zagreb, preveo Vladimir Cvetković Sever)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.