Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Mihail Bulgakov

Kako se kalio Majstor : Rana proza Mihaila Bulgakova

  • Nakladnik: Naklada Ljevak
  • Prijevod: Ivana Peruško Vindakijević
  • 12/2013.
  • 415 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789533036366
  • Cijena: 179.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Mihail Bulgakov je hrvatskome čitateljstvu poznat ponajprije kao autor „Majstora i Margarite“ – romana koji se kalio dvanaest godina (1928. – 1940.) i koji je nedavno proglašen jednim od najčitanijih ruskih romana svih vremena. Iako se spomenuti roman s pravom smatra vrhuncem piščeva opusa, treba istaknuti i to da je on tek logičan nastavak autorovih književnih veduta iz 1920-ih godina. Budući da je Bulgakov obogatio rusku književnost brojnim proznim i dramskim ostvarenjima (u moskovskim je krugovima početkom 1920-ih godina bio poznat kao ponajbolji moskovski feljtonist-humorist, a sebe je smatrao prije svega dramskim piscem), bilo bi uistinu nepravedno da njegova rana proza ostane u sjeni kultnoga romana.

Kako se kalio Majstor“ je prva hrvatska antologija Bulgakovljeve rane proze (1919. – 1929.), u kojoj će se naći i relativno nepoznati Bulgakovljevi feljtonski počeci s Kavkaza. Dobar dio rane Bulgakovljeve proze zastupljene u ovoj antologiji posvećen je postoktobarskim ratnim prilikama, tj. duhovnim, etičkim i fizičkim aspektima Građanskoga rata. Taj će ratni ciklus upotpuniti i Bulgakovljeve autobiografsko-liječničke priče iz hvaljene zbirke „Zapisi mladoga liječnika“, vrhuncem koje se smatra poluautobiografska pripovijetka o borbi s ovisnošću – „Morfij“.

Iako rođeni Kijevljanin, Bulgakov je bio izrazito moskvocentričan autor, što će se pokazati i u satiričnome remek-djelu „Pseće srce“, kao i u živopisnim moskovskim feljtonima i kratkim pričama iz prvih godina NEP-a. Upravo će se spomenutim djelima odraziti genius loci nove sovjetske prijestolnice – Moskve, tj. njezin kameleonski karakter i oksimoronska priroda Lenjinova vremena (u kojemu se rađa i nova ljudska vrsta – homo sovieticus).

U posljednjoj proznoj cjelini antologije Bulgakovljeve rane proze, naslovljenoj „Crni mag“ (što je zapravo naslov najranije verzije velikoga romana Majstor i Margarita), do izražaja će doći Bulgakovljev zajedljivo-groteskni humor kojim opisuje i sjaj i apsurd sovjetskoga modusa vivendi.

Ivana Peruško

***

Mihail Bulgakov (1891. – 1940.) bio je ruski književnik, dramaturg i novinar. Rodio se u Kijevu, gdje je i odrastao i završio studij medicine. U vrijeme Građanskoga rata triput je bio mobiliziran. Kao vojni liječnik borio se na strani bjelogardijaca na Kavkazu (Vladikavkaz, Beslan, Grozni). Iako se danas smatra jednim od najznačajnijih i najtalentiranijih ruskih književnika 20. stoljeća, Bulgakov je bio i jedan od najcenzuriranijih autora sovjetske scene. Afirmirao se kao vrhunski moskovski feljtonist i humorist čiju je mladenačku prozu, tj. kratki roman „Kobna jaja“ (1924.), oduševljeno pozdravio Maksim Gor’kij. Književnu je afirmaciju stekao romanom „Bijela garda“ (1924. – 1925.) i dramom „Dani Turbinovih“ (1926.) – jednim od omiljenih kazališnih komada Iosifa Stalina. Najveću je slavu ipak stekao posthumno, po objavljivanju romana „Majstor i Margarita“ (1966. – 1967.). Po njegovim se djelima (Kobna jaja, Pseće srce, Zapisi mladoga liječnika, Kazališni roman, Bijeg, Ivan Vasilevič, Majstor i Margarita) danas snimaju filmske uspješnice i brojne televizijske serije.

Završio studij medicine u Kijevu, te nekoliko godina bio liječnik po malim mjestima. Od početka 1920-ih godina živi u Moskvi. Druži se s mladim prozaicima nove generacije (Babelj, Oleša, Paustovski, Petrov) i piše prve pripovijetke u realističnom stilu, da bi uskoro razvio osebujan autorski stil, preoblikujući gogoljevsku tradiciju groteske, fantastike i društvene satire.
Osim proze (pripovijetke "Pseće srce", "Kobna jaja", romani "Bijela garda" i "Kazališni roman"), Bulgakov piše i drame ("Dani Turbinih", dramatizacija romana "Bijela garda", "Zojkin stan", "Crveni otok", "Gospodin de Moliere", "Don Quijote"), aktivno se bavi kazališnim radom.

U tvrdim godinama staljinizma i socrealističke književne dogme Bulgakov je bio poznat uglavnom kao dramski pisac promjenljive sreće, često dolazeći u sukobe s vlašću i službenom kritikom. Za života je objavio samo jednu knjigu (pripovijetke "Ðavolijada", 1925), a drame su mu često zabranjivane ili skidane s repertoara.

Najznamenitiji Bulgakovljev roman, remek-djelo "Majstor i Margarita" (1928-40), na kojemu je Bulgakov radio desetak posljednjih godina svog života, prvi put je objavljen četvrt stoljeća nakon autorove smrti u nepotpunom obliku, 1966. u časopisu "Moskva", a u cjelovitoj verziji 1969. u Frankfurtu. Danas se ovaj roman smatra najvećim ruskim romanom dvadesetog stoljeća.

Mihail Bulgakov pripadao je kategoriji književnika-umjetnika koji umiru nemoćni u borbi sa zbiljom svojega vremena i estetskim normama književnog razdoblja, pa tek nakon smrti doživljavaju priznanja i uvode se u književne panteone nacionalnih književnosti. Velik dio njegovog stvaranja otkriven je nakon njegove smrti, a tek u pedesetim i šezdesetim godinama njegova djela doživjela su priznanje u vlastitoj domovini, kada su se mnoga od njih po prvi puta prikazala čitateljskoj publici. Njegovo dugotrajno hrvanje, okrunjeno je pobjedom trajanja umjetnosti nad prolaznošću vlasti. Kao što u romanu "Majstor i Margarita", Majstor potkraj romana s Wolandovom/Sotoninom svitom odlazi u vječnost, jednako je tako Bulgakov ovim romanom zajahao besmrtnost, a umjetnost se pokazala, baš kao i u romanu (“Rukopisi ne gore”), trajnijom od bilo koje vlasti.

Više!

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –