Kritika • 14.11.2007.

Jonathan Franzen : Neumjerena zona - Osobna povijest

Imao je “bogat rječnik, piskutav glas, naočale, potrebu da glasno priča viceve koji nisu bili smiješni, kemijski laboratorij u svom podrumu, a nastavnici su mu bili otvoreno skloni”... No, poznata je stvar da geekovi nasljeđuju svijet. Geekovi vladaju svijetom informatike (Bill Gates), filma (Quentin Tarantino), glazbe (Thom Yorke)... Jonathan Franzen je “zavladao” svijetom književnosti. S...

Kritika • 13.11.2007.

Aleksandra Kardum : Spavaš li?

Jedina istina ovoga romana implicitna je sumnja okupljena oko riječi kojima se nastoji prikazati emociju kojom se može iskazati ono neiskazivo. Prepletanjem tri sudbine (liječnika, mlade Bosanke i starijeg mirovnjaka) prikazuju se njihove osobne borbe s demonima rata. Malo se nategnutom stoga čini ona liječnikova „uljuljana u stvarnost“, ali to ne umanjuje čistu emotivnost kojom je natopljena naracija...

Kritika • 12.11.2007.

Dalibor Šimpraga : Anastasia

«Anastasia» je roman u kojem se izmjenjuju i sklapaju prilično oprečne dionice – tipične birtijaško-frajerske «stvarnosne» epizode, «meke» ljubavne scene u kojima se na trenutke mijenja i pripovjedačka vizura, psihoportreti, zaokružene priče koje ispisuje glavni akter, a sve su one, nekada slabijim a nekada vrlo snažnim intenzitetom sučeljene s povijesnom pričom o opsadi i osvajanju Carigrada,...

Kritika • 06.11.2007.

James Hamilton-Paterson : Kuhanje s Fernet Brancom

Nakon poezije i reportaža, političkih eseja i proze, Paterson se okušao i u komediji, a ovaj je roman ujedno i njegov prvi pokušaj za širim priznanjem. "Kuhanje s Fernet Brancom" odlična je satira. Paterson ne piše izravno o toj kičizaciji lokalne autohtonosti. Roman nema ideološkog ekstrakta. Nema čak niti izraženijeg globalističkog konteksta. Sve što se treba reći, plasira se kroz humor. Onako,...

Kritika • 05.11.2007.

Ivo Brešan : Katedrala

Brešan doista piše o neobičnom tijeku gradnje šibenske katedrale i povijesnim i estetskim nedaćama koje su je pratile, ali ga zapravo ta faktografija ne zanima, već prije svega piše o ljudima čije je živote ona sudbinski obilježila. Glavni lik profesor je latinskog i grčkog koji se početkom (naših) devedesetih nalazi na profesionalnoj i privatnoj vjetrometini. Politička nepodobnost, krah braka, otkaz...

Kritika • 01.11.2007.

Vlatko Ivandić : Atelje pod morem

Kritika • 31.10.2007.

Padraic Kenney : Breme slobode : Istočna Europa nakon 1989.

Kritika • 30.10.2007.

Romain Gary : Život je pred tobom

Kritika • 29.10.2007.

Dino Milinović : Tamo gdje prestaje cesta

Kritika • 27.10.2007.

Irena Vrkljan : Dnevnik zaboravljene mladosti

Riječ je o intimnom sloju zapisa u kojemu autorica identificira sebe unutar vlastite osjetljivosti. Prostor kojim se kreće (Zagreb, Korčula, Rovinj), osobe s kojima komunicira (Stančić, Viculin, Krleža, Bela, Ristić, Šoljan, Kaštelan...), glazba koju sluša (Aznavour) samo su dio ove izuzetne biografije njezinih čuvstava koje je uporno zadržavala ispod površine svojih proza pišući u njima uvijek o...

Kritika • 26.10.2007.

Dragutin Dumančić : Izjednačenje

Čini se kako je Dumančić pisanjem „Izjednačenja“ žarko želio čitateljima pripomoći u traganju za izlaskom iz piramide životnih zabluda, u traganju za osobnom tišinom, za razgovaranjima koja ne čine „isprazni govori“, za pričom koja može „zarobiti i privezati uz meki, putenošću natopljeni divan“. Pripovjedač tada nastoji različitim intertekstualnim meandrima oblikovati gotovo snovito...

Kritika • 25.10.2007.

Miroslav Bertoša : Kruh, mašta & mast

Bertoša je i u ovoj knjizi imao samo jednu namjeru – restaurirati i konzervirati sjećanje, zaštiti ga od memorocida kako bi se vidjelo u budućnosti što se je „zaista“ dogodilo i to iz perspektive osobe koja je doživjela i svjedočila onome o čemu piše. Jedna moguća pojedinačna istina, prepričana i posve inidividualizirano oblikovana u ovim se memoarima prepoznaje kao „očevid stvarnosti“. Takva...

Moderna vremena

Kritika ×