Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 13.02.2006.

Ranko Matasović : Glavni bi arbitri o jeziku trebali biti pisci

Mnogim hrvatskim čakavskim i kajkavskim govorima prijeti izumiranje. Stvar je u tome da mnogi ljudi ne razumiju da se između standardnoga jezika i lokalnog dijalekta ne mora birati. Standardni jezik učimo u školi da bismo mogli komunicirati u javnosti, tako da nas razumiju u čitavoj Hrvatskoj i da svojim govorom ne bismo isticali gdje smo rođeni, dok je dijalektu mjesto u obitelji, u lokalnoj zajednici i u...
Razgovor • 05.01.2006.

Mihajlo Pantić : Pisci kao da imaju licencu na pamet

Nemam ništa protiv ženskog trasha. Uostalom, i da imam, cijeli svijet voli čitati kič-storije o ljubavima s preprekama koje se na kraju moraju završiti happy endom, a koje prati gomila stereotipa, naivnog psihologiziranja, oskudan jezik, mehanička naracija, klišeiziranost likova. Naravno da postoji muški tresh i protiv njega sam iz sve snage, budući da je on potencijalno fašistoidan, agresivan, opasan za...
Razgovor • 23.12.2005.

Irena Vrkljan : Došlo je vrijeme skandala u umjetnosti

Mi smo bili interesantni Zapadu dok je trajao rat i dok se o nama javljalo u vijestima, a sada je taj interes opao. Zapad ne zanimate ako dolazite iz građanskih obitelji i ako su vaše kulturne reference slične njihovima. Najbolje bih prošla da sam u Berlin došla u opancima i da sam pisala o Dalmatinskoj zagori, pastirima i kamenjaru, ali sam uvijek odbijala pružiti im ono što su očekivali.
Razgovor • 18.11.2005.

Piotr Dobrolecki : Hrvatska mora dobro lobirati da se ne uvede PDV na knjigu

Dvije godine prije ulaska u Europsku uniju mnogi su se bojali da će se tržište jako izmijeniti. To se nije dogodilo. Tržište funkcionira kao i prije, ali smo dobili nove mogućnosti. Primjerice, olakšana je kupovina autorskih prava, kao i uvoz i izvoz knjiga na originalnim jezicima, zatim tiskanje knjiga u inozemstvu ili tiskanje u Poljskoj i potom izvoz vani. Naše su tiskare jako zadovoljne jer su povećale...
Razgovor • 03.11.2005.

Slavenka Drakulić : Moja je glavna ambicija samo preživljavljavanje

Meni se dogodilo da je moj prvi naslov, knjiga novinskih tekstova "Smrtni grijesi feminizma", bila prva feministička knjiga kod nas, a vjerojatno i u cijeloj istočnoj Europi, što me je na neki način obilježilo i kao autoricu literature. Moji kasniji romani gledali su se kroz tu feminističku prizmu. Pritom nitko nije pokušao napraviti distinkciju između moje novinarske angažiranosti i literarnog...
Razgovor • 16.09.2005.

Edo Popović: Zasad je «Boogie» moj vodeni žig

Iskreno, ne vidim nikakvu vezu između polemike oko raspada FAK-a i ove biblioteke. Prije vidim vezu između uzleta FAK-a i ove biblioteke – i jedno i drugo dogodilo se pod kišobranom Jutarnjeg lista. A što se tiče odsustva autorica iz «Premijere», to ne zaslužuje neki poseban komentar. Osobno mi nije važno tko je napisao nešto, žena ili muškarac. Ne bih nikad objavio ili čitao neku knjigu po principu...
Razgovor • 13.09.2005.

Borivoj Radaković : Za mene je seksualni čin svečanost

U zadnje me vrijeme zanima upravo to da ispišem stvari koje ne znam ni sam. Nisam zamislio što je daljnja sudbina likova od trenutka kad sam ih ostavio, a ostavljam ih u trenutku kad su u nastavku mogući i život i smrt. Nije potrebno sve reći, a nije potrebno baš sve ni znati. Sam se kao autor odričem toga da znam sve o svojim junacima, baš kao što ni u životu izvan knjige baš nisam upućen u sve što bih...
Razgovor • 09.09.2005.

Zoran Ferić : Pišem normalne ljudske priče

Jedan kolega me je pitao kako da napiše istinit i uvjerljiv roman o svome malome gradu, kad je taj grad toliko malen da će se svi likovi prepoznati. Takav autorski stav nikamo ne vodi. Pri tome, dakako, ne mislim da bi pisac trebao nekoga vrijeđati i provocirati. Međutim, ako se to dogodi, a u tekstu postoji za to opravdanje, sve je legitimno. Moram priznati da sam se kao autor gotovo zaljubio u svoj glavni lik,...