Razgovor • 28.03.2008.

Predstavljamo nakladnike : Dvostruka duga

Senzacionalizma nikad dosta, novine su prepune tekstova o tome tko je koga ubio, pokrao, sa svim detaljima kako je to napravio. O istinskim ljudskim vrijednostima poput davanja, suosjećanja, istine, miroljubivosti, tolerancije gotovo se uopće ne priča, to više nije in. Također se dovoljno ne populariziraju ljudi koji se svojim životom i radom trude upravo sačuvati te vrijednosti i u tom smislu mediji bi mogli...

Razgovor • 20.03.2008.

Predstavljamo nakladnike : Srednja Europa

Hrvatski čitatelji nemaju na raspolaganju dovoljno stručne literature, a taj nam se manjak učinio najosjetljivijim kada je u pitanju širi europski i svjetski kontekst nacionalne povijesti, ali možda ponajviše srednjoeuropski kontekst - povijest i sadašnjost regije kojoj Hrvatska svakako pripada i bez koje se hrvatska povijest ne može nikako u potpunosti razumjeti. Stoga smo započeli upravo s izdavanjem...

Razgovor • 17.03.2008.

Krešimir Pintarić : Kako biti okružen ljudima koji uzvraćaju ljubav koju pružaš

Ono što ja smatram književnim uspjehom jest, prije svega, napisati knjigu koja će nasmijati čitatelje. Ako ih pritom i podsjetim na neke stvari koje su im važne u životu, a nekako su dopustili da ih zanemare, još bolje. Treća komponenta književnog uspjeha je svakako imati izdavača voljnog i sposobnog objaviti dovršeni rukopis, te promovirati tiskanu knjigu. Iz navedenog se može naslutiti kako mislim da...

Razgovor • 26.02.2008.

Andrzej Stasiuk : Zapad je strašno iscrpljena tema

U mom razumijevanju nema ničeg pejorativnog u Balkanu, on je samo jedno od lica Europe. Pogrdnijim doživljavam pojam Skandinavije... Za mene je Balkan prvenstveno mentalna regija, kojoj je teško odrediti granice. Ako smijem, poručio bih Hrvatima da pejorativni element izbace iz svog shvaćanja Balkana. Odričući ga se, naglašavajući katoličanstvo i pripadnost Zapadnim zemljama, gubite jedan vrlo zanimljiv...

Razgovor • 13.02.2008.

Delimir Rešicki : Tek rijetki znaju o čemu govore kada govore o ljubavi

Vrlo malo ljudi danas govori o ljubavi kao načinu spoznaje, znanju o onome što je iza sebičnoga fantazmatskoga okvira i toga njegovoga Ja. Jedan od najljepših stihova suvremene hrvatske poezije je onaj Nikice Petraka koji kaže: «Nema li je, ljubav je usud». Moja knjiga pokušava problematizirati taj usud kojemu inflacija imaginarnoga uvijek nastoji prikriti jedan suštinski manjak.

Razgovor • 08.02.2008.

Miroslav Mićanović : Roman ne smije biti pretplata na vječnost

Razgovor • 06.02.2008.

Svetislav Basara : Ne vidim kraj civilizacije ili svijeta kao nešto loše

Razgovor • 21.01.2008.

Alida Bremer : Bila bi velika šteta sad stati

Razgovor • 13.12.2007.

Aleš Šteger : Iz komunikacije s prostorom proizlazi pisanje

Razgovor • 12.10.2007.

Norbert Gstrein : Pisanje o ratu uvijek je problematično

Tko si želi jako olakšati stvar, tvrdit će, dok piše o ratovima i zločinima koji su u njima počinjeni, da je blizak žrtvama, da žali zajedno sa žrtvama, i sliniti nad njihovom sudbinom, kako sam napisao na jednom mjestu. Ali to još uvijek nije literarna kategorija. Ovo može zvučati hladno ili cinično, ali literarno je daleko vrednije kad se izvještava s distance. Ponekad je ta distanca naprosto pitanje...

Razgovor • 09.10.2007.

Ivica Prtenjača : Uništit će nas potraga za srećom

Moj odnos prema Rijeci je ozbiljan i specifičan, to je moj rodni grad, tamo sam proveo djetinjstvo i mladost, pa to je za čovjeka jako važno, to su mjesta gdje se vraćaš, kuća je to, tako nešto. A Zagreb isto volim. Meni je i bolje u Zagrebu nego što to zaslužujem, radi se samo o pogledu na svijet i o očekivanjima od života. Tu sam uvijek znao biti skroman i to me je spasilo mnogo puta. Mene smeta glupost...

Razgovor • 17.09.2007.

Miroslav Bertoša : Povijest pripada svima

Čija je, zapravo, povijest koju smo proživjeli, u kojoj se mjeri individualno pamćenje uklapa u političku povijest i historiografiju? Koji su to parametri za „objektivnu“ prosudbu prošlosti koja je ostala iza nas, za prosudbu “svijeta koji smo izgubili“? U tim se misaonim koordinatama kreće moje „okularno“ viđenje stvarnosti Istre u prvome desetljeću poslije velike drame Drugoga svjetskoga rata....

Moderna vremena

Razgovor ×