Shepardov putni dnevnik smatra se 'najboljom knjigom dokumentom o životu rock-glazbenika na koncernoj turneji' (opaska Voje Šindolića, prevoditelja koji je u fusnotama ispravio mnoge greške autora). 'Kotrljajuća grmljavina' sastavljena je od raznih bilješki, čak i izrezaka iz novina, a Shepard kao honorarni suradnik nema previše odmaka od Dylana.

Poetičnost (ne uvijek spretno) balansira na rubovima spomenarske lirike, nezgrapno poetiziranih pamlfleta i (ne uvijek za liričnost dobrodošlih) utega izlijeva, očito nagomilane, mudrosti. Ali, ako se složimo da humanost poruke i dobrohotnost duhovnog i filozofijskog ekumenizma može prevagnuti, tada ćemo posegnuti za priručnom kristalnom kockom vedrine i pjesniku oprostiti poetske nezgrapnosti.

Priča o nesumjerljivosti patnje bez obzira na njezino porijeklo i prepoznatljivost u vremenu možda je najmoćnija narativno-etička konstanta ovoga romana. Što boli više: saznanje da te partner vara s mjesnim trgovcem, da ti dijete u školu vodi novi tata, da te u vaginu penetrirati smije jedino vlastiti otac dok je za supruga rezerviran anus, umorstvo domovine, jezika, kulture, Koleta, Alije, ili pak sustavno i...

Moderna Firenza, poharana kugom koju je u laboratoriju Balkana stoci sitnog zuba upržila stoka krupnog zuba, Bosna dakle u pjesmama Mile Stojića živi kao jezik, kao govor, kao, priča. Baš kao i one priče desetorice mladih koji su, odmaknuti od glavne ceste talijanske tradicije na kojoj je cestarinu naplaćivao Dante, u pero Boccacciu šaputali formule protiv nestajanja. Kada budete čitali ovaj sklop starih i...

Osim autobiografskom "Pustinje" pripadaju i modelu konceptualnih priča o prostoru i prostornosti koji se promišlja interdisciplinarno (u tekst se upisuje nekoliko fotografija prostora i osoba, česte su asocijacije na filmove i slikare). Takvim interdisciplinarnim pristupom autor je "namjerno" uključio u posve osobno pričanje jednu društvenu, povijesnu, kulturološku i metafizičku dimenziju, a sve u svrhu...

Mit koji je autorica izabrala, onaj o Baba Jagi, potiče iz slavenske mitologije, a «očuvan» je u najvećoj mjeri u ruskim bajkama. I doista, malo je onih koji barem negdje u podsvijesti nemaju sačuvan lik šiljatonose stare vještice koja stanuje u kolibi postavljenoj na kokošjim nogama, no Ugrešićeva je u ovom romanu doista učinila ono zbog čega je biblioteka i pokrenuta - dubinski propitala...