Danas na Filozofskom fakultetu u Osijeku postoji diplomski Studij nakladništva u trajanju od dvije akademske godine (4 semestra), u sklopu Studija informacijskih znanosti u Zadru studenti slušaju kolegij Osnove nakladništva i knjižarstva, dok na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji kolegij Nakladništvo i knjižarstvo. No, je li normalno da nema suradnje između Zajednice nakladnika i knjižara i spomenutih...

Najveći ceh platit će čitatelji, ne samo zbog neumitnog povećanja cijena knjiga (na što su dodatno osjetljivija manja tržišta poput hrvatskog) koje najavljuje većina izdavača (neki su to i počeli primjenjivati na novim izdanjima) već i zbog toga što će izdavači manje ulaziti u rizična izdanja, tj. smanjiti broj objavljenih inovativnijih ili djela koja se manje prilagođuju ukusu ionako prevladavajuće...

Zanimljivo je uskočiti u svojevrsni vremeplov Večernjeg lista koji je nedavno ponudio mogućnost pretplate na svoj digitalni arhiv koji sadrži skenove starih brojeva Večernjaka od 1959. do 2003. Rudimentarna mogućnost pretraživanja po datumu, broju izdanja te ključnim rječima omogućuje i pogled u prošlost hrvatskog nakladništva i knjižarstva.

Ne tako maleni broj knjiga proizvede se kroz nespecifične nakladničke produkcije, koje tek djelomično profesionalno odrađuju posao izdavanja i distribucije. Pretežno komisijski model prodaje koji znatno 'umrtvljuje' knjižarska osjetila, te nerijetko loše utječe i na dinamilu popunjavanja polica a još više na traganje za onim izdanjima koja sama od sebe ne dolaze ili dolaze teško na knjižarske police.

Tko zna, možda će nas i mjere potpore kontra pandemije COVID-19 dodatno potaknuti da se u nekim segmentima vratimo na početak 2000-ih kada se činilo da smo na dobrom putu da hrvatsko tržište knjiga približimo u svijetu normalnim standardima i da razvijamo digitalna rješenja koja dokazano mogu unaprijediti distribuciju, prezentaciju i prodaju knjiga.