Razgovori s Michelangelom
- Nakladnik: Školska knjiga
- 11/2007.
- 175 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789530614895
- Cijena: 21.10 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Najšira javnost Ivana Meštrovića prepoznaje kao vrhunskog kipara svjetskoga glasa, a oni upućeniji znat će i da je on autor memoara, pripovjedaka i romana. “Razgovori s Michelangelom” donose osam dramskih tekstova proslavljenoga hrvatskoga kipara i umjetnika. No, posebno je zanimljivo vrijeme i mjesto nastanka ovih tekstova, nastali su u jesen 1941., i to u ustaškom zatvoru na zagrebačkoj Savskoj cesti.
Ustaška je vlast tada zatvorila Meštrovića kao sumnjivog i nepodobnog, a ubrzo je s njime zatvorsku sobu dijelo i slikar Jozo Kljaković. Meštrović je kasnije, 1952, napisao kako je nastalo ovo njegovo djelo, a popratno pismo bilo je upućeno nepoznatom izdavaču. No djelo do danas nitko nije objavio, a Meštrovićevo pismo objavljeno je sada kao uvod u njegove drame.
Meštrović je u tom pismu s gorčinom osudio ustaški režim i njegove postupke, ali i čovjeka koji izgubi ljudsko dostojanstvo. Ogorčen vremenom i ljudima, uzeo je lik slavnog Michelangela te je kroz njega progovorio o tim trenucima svoga života, jer je i njegov davni “kolega” bio u sporu s tadašnjom vlašću, odnosno s rimskim papom. Kako su u zatvorskim uvjetima mogli nastati “Razgovori”? Neimenovani je ustaški časnik Meštroviću i Kljakoviću dostavljao u ćeliju cigarete, a onda je Meštroviću prokrijumčario pisaći papir i olovku.
To je bilo dovoljno da nastanu ovi dramski razgovori. Riječ je o dramskim tekstovima u kojima je Michelangelo razgovarao s mnogim suradnicima i suvremenicima, a razgovori se temelje na umjetnosti, vjeri, božanskoj milosti i stvaranju. Michelangelo ih vodi u vrijeme rada na jednoj od svojih najpoznatijih umjetnina: David, Sikstinska kapela, grobnica pape Julia II. i dr.
Ustaška je vlast tada zatvorila Meštrovića kao sumnjivog i nepodobnog, a ubrzo je s njime zatvorsku sobu dijelo i slikar Jozo Kljaković. Meštrović je kasnije, 1952, napisao kako je nastalo ovo njegovo djelo, a popratno pismo bilo je upućeno nepoznatom izdavaču. No djelo do danas nitko nije objavio, a Meštrovićevo pismo objavljeno je sada kao uvod u njegove drame.
Meštrović je u tom pismu s gorčinom osudio ustaški režim i njegove postupke, ali i čovjeka koji izgubi ljudsko dostojanstvo. Ogorčen vremenom i ljudima, uzeo je lik slavnog Michelangela te je kroz njega progovorio o tim trenucima svoga života, jer je i njegov davni “kolega” bio u sporu s tadašnjom vlašću, odnosno s rimskim papom. Kako su u zatvorskim uvjetima mogli nastati “Razgovori”? Neimenovani je ustaški časnik Meštroviću i Kljakoviću dostavljao u ćeliju cigarete, a onda je Meštroviću prokrijumčario pisaći papir i olovku.
To je bilo dovoljno da nastanu ovi dramski razgovori. Riječ je o dramskim tekstovima u kojima je Michelangelo razgovarao s mnogim suradnicima i suvremenicima, a razgovori se temelje na umjetnosti, vjeri, božanskoj milosti i stvaranju. Michelangelo ih vodi u vrijeme rada na jednoj od svojih najpoznatijih umjetnina: David, Sikstinska kapela, grobnica pape Julia II. i dr.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.