Za razliku od osamdesetih godina prošloga stoljeća koje je, barem što se zapadne književne i kulturalne znanosti i teorije tiče, obilježilo "sveto trojstvo " rase, klase i roda, devedesete su se odlučile iscrpiti tragajući za pojmom, konceptom, učinkom identiteta. Teorija, ne jednom, kaska za vremenom koje ovu, na njoj ne uvijek uočljive načine, inspirira i provocira.

Tako je već na samom početku potrage za identitetima postala razvidna materijalizacija opasnosti da se ovi, baš kao i njihovi prethodnici sabrani u spomenuto trojstvo rase, klase i roda, prije nego što uopće budu opojmljeni, analizirani i definirani pretvore u kliše. Pokušaj izbjegavanja pretvorbe identiteta u kliše dogodio se, s današnje pozicije čini se, nažalost, mimo striktnog teorijskog promišljanja pojma i koncepta.

Slijedeći trag antiesencijalizma i konceptualno tragajući za modelom građanstva dvadeset i prvoga stoljeća, baveći se problematikom granica, Petkovićeva studija pred čitatelja postavlja pitanje: što je identitet? Put kojim se pojam i koncept identiteta kreću u ovoj knjizi sličan je putu kojega pretpostavljeni, a nedorečeni pojam, barem što se kulturologije i kulturalnih studija tiče, prelazi više od dvadeset godina: etnos, rasa, klasa, rod, nacija...

Nabrojena mjesta identiteta u ovom su slučaju obogaćena za lutajući motiv jezika koji je ujedno i vezivno tkivo cjelokupne potrage za identitetima, pogotovo u onim njihovim manifestacijama koje nam se prikazuju kao rubne i čiji je dom granica.

Nikola Petković (Rijeka, 20. svibnja 1962.), hrvatski književnik, sveučilišni profesor, književni kritičar i publicist. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao u Sjedinjenim Američkim Državama i predavao na više tamošnjih sveučilišta. Od 2003. predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje je profesor na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za kulturalne studije. Predaje na postdiplomskom studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na postdiplomskom studiju Identiteti Europe Fakulteta političkih znanosti. Predsjednik Hrvatskog društva pisaca od 2011. do kraja siječnja 2018.

U književnosti se javio 1980-ih s generacijom okupljenom oko časopisa Quorum koja se formirala na principima individualnosti, teorijske osviještenosti i intermedijalnosti. Objavljuje u domaćim i inozemnim listovima, zbornicima i književnim časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.