Pisanje kritika (uza sav stručni i znanstveni aparat koji kritičaru jest ili bi trebao biti pri ruci) duboko je osoban čin. Po­gotovo kada tekst dosegne kulminaciju i kada se sve rečeno i utočeno u lijevak zgusne u jednorečenični sud ukusa. A to se, primijetili su to i recenzenti ove knjige, pjesnici i sveuči­lišni profesori, Milorad Stojević i Krešimir Bagić, nikako i ni­kada nisam libio činiti.

Nikola Petković

 
Kritičar čija je knjiga pred nama osoba je izuzetne erudi­cije, kozmopolitskih uvjerenja, spretan stilist i veoma du­hovit komentator društvenoga stratuma. Stoga je nju užitak čitati, a saznanja do kojih čitatelj u Petkovićevu tekstu do­lazi, bez obzira na stupanj njihove kompliciranosti i struk­turalne zakučatosti, komunicirana s dozom nesvakidašnje autorske elegancije koja je, čini se, potrebna u oskudnim vremenima kao što je ovo naše u kojem su pjesnici sve čudnija i sve manje kulturom zaštićena vrsta. Sama činje­nica da postoji dnevno-novinska kolumna koja sustavno prati poeziju, vrijedna je svake hvale.

Milorad Stojević

 
Među vrlinama Petkovićeva kritičarskog pisma svakako treba izdvojiti nedvosmisleno izricanje vrijednosnih su­dova. To je ono što većina kritičara, i u novinskome kon­tekstu, rado izbjegava ili prepušta implicitnim signalima i diskretnim aluzijama. Ovaj se kritičar, međutim, ne libi pre­uzeti autoritet čovjeka s ukusom koji pročitano uključuje u svoje iskustvo svijeta i literature i koji izriče svima razu­mljive ocjene. Nikola Petković nastoji pronaći specifičnu doživljajnu i poetičku šifru svake knjige o kojoj govori, ali je nerijetko rabi i kao simptom kakve opće književne, druš­tvene, čak ideološke pojave spram koje se ima potrebu pozicionirati. Gdjekad ga stihovi potaknu i na aktualizaciju sa­svim privatnoga iskustva.

Krešimir Bagić

Nikola Petković (Rijeka, 20. svibnja 1962.), hrvatski književnik, sveučilišni profesor, književni kritičar i publicist. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao u Sjedinjenim Američkim Državama i predavao na više tamošnjih sveučilišta. Od 2003. predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje je profesor na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za kulturalne studije. Predaje na postdiplomskom studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na postdiplomskom studiju Identiteti Europe Fakulteta političkih znanosti. Predsjednik Hrvatskog društva pisaca od 2011. do kraja siječnja 2018.

U književnosti se javio 1980-ih s generacijom okupljenom oko časopisa Quorum koja se formirala na principima individualnosti, teorijske osviještenosti i intermedijalnosti. Objavljuje u domaćim i inozemnim listovima, zbornicima i književnim časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.