"Kultura selfija" je dubinski povijesnoumjetnički pregled autoportretiranja, izveden putem niza disciplina: vizualnih studija, naratologije, medijskih studija, psihoterapije, te političke teorije. Knjiga donosi obavijesti iz više područja te ih postavlja na vremensku crtu povijesti umjetničkih djela; u žarištu pažnje autorice je prostornost autoportreta, gdje osoba koja se portretira prostor dijeli s gledateljem. Koje informacije nedostaju kad je riječ o transparentnom odnosu prema sebi, i kakav se svijet pojavljuje iza svakog selfija? Kako „svijet iza naših leđa“ postupno zauzima sve veće mjesto u vidnom polju, knjiga dovodi u pitanje mogućnosti selfija da ovlada zbiljom, odnosno da barem u nekoj mjeri posreduje između zbiljnosti i jastva.

Djelo je primarno namijenjeno širem krugu znanstvene zajednice kojega zanima humanistička analiza i perspektiva selfi-fotografije te razumijevanje takvih odnosa u suvremenom sustavu kulture nadzora i konstantne potrebe za dokumentiranjem svakodnevice. Detaljna analiza i povijesna perspektiva prikaza razvoja selfi-fotografija, zajedno s komparacijom koja crpi inspiraciju iz analiza likovnih djela, čini ovo djelo korisnim izvorom za studente humanističko-društvenih usmjerenja, ali i za znanstvenike željne produbljivanja razumijevanja problematike „selfija“ kao suvremenog medijsko-tehnološkog artefakta. – doc. dr. sc. Krešimir Krolo

U današnjoj vizualnoj kulturi osobna reprezentacija jedan je od glavnih alata kojima se predstavljamo jedni drugima – obzirom na relativno nedavan razvoj selfi-kulture, taj alat je nedovoljno istražen u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Kultura selfija svojim značenjem daleko nadmašuje hrvatske okvire, no tema je jednako relevantna u čitavom suvremenom svijetu pa tako i u Hrvatskoj. – prof. dr. sc. Petar Jandrić

Knjiga "Kultura selfija" (Culture of the Selfie), koristi se kao udžbenik na cijelom nizu kolegija vizualne kulture (University of Stirling, University of Leeds, Hebrew University of Jerusalem, Bilkent University, University of Essen, University of Krakow itd).

Dr. sc. Ana Peraica je diplomirala povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studije teorije umjetnosti na Jan Van Eyck Akademie u Maastrichtu je završila 2001. godine te upisala doktorske studije na Amsterdam School of Cultural Analysis, Theory and Interpretation Sveučilišta u Amsterdamu.

Godine 2010. je obranila doktorsku disertaciju na intersveučilišnom studiju Filozofija i suvremenost Sveučilišta u Rijeci. Autorica je više knjiga: "The Age of Total Images" (Institute of Network Cultures, Amsterdam, 2019), "Fotografija kao dokaz" (Multimedijalni institut, Zagreb, 2018), "Kultura selfija : Osobna reprezentacija u suvremenoj vizualnoj kulturi" (Culture of the Selfie, Institute of Cultures, 2017). Njena poglavlja uključena su u zbornike u izdanju MIT Pressa, Routledgea, Palgrave Macmillana, Springera, Blackwella, Blooms buryja, Intellect books, te u enciklopedije u izdanjima Sagea, a znanstvene članke objavljuju joj časopisi Leonardo, Afterimage, Photographies, Philosophy of Photography, Art Docu mentation i drugi. Osim znanstvenih, objavila je serije članaka za časopise Springerin, Membrana i druge.

Gostujuća je profesorica na austrijskom Sveučilištu Dunav, a nedavno je bila i gostujući član odsjeka Srednjoeuropskog sveučilišta CEU u Budimpešti. Kurirala je niz online i offline izložbi zasnovanih na istraživačkim projektima. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.