Što radi čakavac na jugu Teksasa? Što radi čakavac koji nikako da se otputi u Španjolsku? Što radi čakavac u Institutu za produženje života Alcor u Arizoni? Što uopće radi jedan čakavac u vremenima globalne zapuštenosti dijalekata? Postoji li međunarodna zavjera mrtvih homoseksualaca? Postoji li veza između Slave Raškaj, Nikole Tesle i Željka Ražnjatovića Arkana? Je li Bakar projektirao Jeremy Bentham? Kako se osjećaju putnici kojima je regija svemir, a svemir regija? Može li se uopće uspavati mrtve? Gdje se zapravo skrivaju balkanski izuzetni leševi i jesu li uopće mrtvi?

Ako želite saznati gdje odlaze duše bivših ljudi i kakav će biti jučerašnji svijet, ne propustite ovu urnebesnu pikaresku kroz jezike, kulture, svjetove i vremena.

Nikola Petković rođen je u Rijeci, 1962. Filozofiju i komparativnu književnost diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Komparativnu književnost doktorirao u SAD-u na Universityju of Texas at Austin. Radio je kao leksikograf, književni kritičar, urednik, voditelj tribina…Od 1992. do 2003. predavao je povijest i teoriju književnosti kao i kreativno pisanje na nekoliko američkih sveučilišta. Objavio je tri knjige poezije na hrvatskom jeziku: «Vile i vilenjaci», 1984.; «Melodije Istre i Kvarnera», 1989.; «Dan na bijelu hljebu», 2001. te jednu na engleskom: «Las Regiones Perdidas», LaNana Creek Press: Nacogdoches, 2001., kratki roman «Priče iz davnine», 1989., knjigu eseja «Mozak od 2 marke», 2001. te dvojezičnu, englesko-hrvatsku studiju «Srednja Europa: mit, zbilja, utopija/A Central Europe of Our Own: Postmodernism, Postcolonialism, Postcommunism and The Absence of Authenticity», 2003. Izvanredni je profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i redoviti kolumnist u Novom listu gdje, između ostaloga, prati tekuću pjesničku produkciju. Proza i poezija prevođena mu je na nekoliko stranih jezika.

Nikola Petković (Rijeka, 20. svibnja 1962.), hrvatski književnik, sveučilišni profesor, književni kritičar i publicist. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao u Sjedinjenim Američkim Državama i predavao na više tamošnjih sveučilišta. Od 2003. predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje je profesor na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za kulturalne studije. Predaje na postdiplomskom studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na postdiplomskom studiju Identiteti Europe Fakulteta političkih znanosti. Predsjednik Hrvatskog društva pisaca od 2011. do kraja siječnja 2018.

U književnosti se javio 1980-ih s generacijom okupljenom oko časopisa Quorum koja se formirala na principima individualnosti, teorijske osviještenosti i intermedijalnosti. Objavljuje u domaćim i inozemnim listovima, zbornicima i književnim časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.