Odabrani prijevodi u užem krugu Nagrade Josip Tabak 2020.
U svrhu unapređivanja kvalitete hrvatskoga književnog prevodilaštva, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje književne prijevode u protekloj godini (godišnja nagrada za poeziju, prozu, teoriju i književnost za djecu i mlade) te nagradu za životno djelo, koja se dodjeljuje istaknutim književnim prevodiocima koji su svojim opusom i doprinosom struci obogatili književnoprevodilačku struku u Hrvatskoj. Nagrada nosi ime Josipa Tabaka, velikana hrvatskog književnog prevodilaštva, sastoji se od povelje i novčanog iznosa, a dodjeljuje se isključivo članovima.
Upravni odbor Društva hrvatskih književnih prevodilaca ove je godine izradio Smjernice za rad povjerenstva za dodjelu nagrade „Josip Tabak“, u namjeri da se njihovom daljnjom predajom olakša kvalitetan rad i budućih povjerenstava. Ovogodišnje je povjerenstvo, dakle, prvi put u svom radu imalo i pisane smjernice, objavljene i na mrežnim stranicama Društva.
Osim što opisuju same nagrade i zadaću povjerenstva, smjernice obuhvaćaju i dinamiku rada, po kojoj se početkom godine otvaraju prijave za godišnju nagradu „Josip Tabak“. Naime, za razliku od prethodnih godina kad je kandidate za nagradu predlagalo isključivo DHKP-ovo Povjerenstvo za nagradu, od ove godine svi članovi DHKP-a mogu prijaviti najbolji prijevod u prethodnoj godini, u jednoj ili više kategorija, čiji su autor oni sami ili drugi član. Prijavljuju ga jednostavnim online obrascem, a prijava je anonimna i ne zahtijeva slanje stručne recenzije, ali nudi mogućnost upisivanja obrazloženja za preporuku.
Kriterij dodjele ove strukovne nagrade ponajprije je kvaliteta prijevoda, pri čemu je relevantnost izvornika sekundarna u odnosu na prijevod. U svrhu što stručnije ocjene kvalitete prijevoda Upravni odbor svake godine imenuje članove povjerenstva koji su za to kompetentni svojim znanjem i stručnošću.
Povjerenstvo za dodjelu Nagrade DHKP-a za prijevod godine za 2020., u sastavu Helen Sinković (predsjednica), Ana Dugandžić, Patricija Horvat, Anita Peti Stantić, Vlatka Valentić odlučilo je da u uži krug godišnje nagrade „Josip Tabak“ ulaze sljedeći naslovi i prevoditelji/ce:
Beletristička proza:
Carstvo životinja
Porijeklo
Tyll
Mlada nevjesta
1. Carstvo životinja, Jean Baptiste del Amo, Željka Somun (prijevod s francuskog), OceanMore
Na tragu književnosti naturalizma, roman na zastrašujući način dočarava okrutnost i nasilje koje proizlazi iz bezočne eksploatacije životinja i prirode. Roman pokazuje kako utrka za profitom i patnja životinja utječu na međuljudske odnose te na fizičko i psihičko zdravlje pojedinca. Zadaću prevoditelja da ovaj višeslojni, stilski i jezično zahtjevan, zakučast i kirurški precizan jezik te sadržajno uznemirujući roman prenese na hrvatski, maestralno je ispunila Željka Somun.
2. Porijeklo, Saša Stanišić, Anda Bukvić Pažin (prijevod s njemačkog), Fraktura
Treći roman Saše Stanišića na sjetan, topao i duhovit način govori o njegovu putu iz rodnog Višegrada u Heidelberg i o vlastitoj važnoj spoznaji da je „porijeklo slučajno“ i da nas ne može odrediti. Na ovu vrhunsku prevodilačku avanturu najbolje se osvrnuo Miljenko Jergović u tekstu o spomenutom romanu objašnjavajući kako je se Anda Bukvić iz poštovanja prema književnosti, samom autoru i sadržaju romana usudila nadasve kreativno prevoditi na hrvatski koji odstupa od jezičnih normi i generira se iz jedinstvenog Stanišićeva umjetničkog svijeta. „Ovaj naš veliki njemački roman prevela je u velikom stilu, na način koji nadilazi standarde književnih i izdavačkih sezona.“, zaključuje Jergović.
3. Tyll, Daniel Kehlmann, Snježana Božin (prijevod s njemačkog), Fraktura
Daniel Kehlmann, svjetski proslavljeni autor uspješnica Mjerenje svijeta, Slava i F, u romanu Tyll opisuje pustolovine legendarnog njemačkog junaka koji putuje kroz Njemačku opustošenu Tridesetogodišnjim ratom. Pritom snagu umjetnika utjelovljenog u liku lakrdijaša i zabavljača, Tylla, suprotstavlja besmislenosti nasilja i brutalnosti koja obilježava europsku povijest. Kehlmann pripovijeda u maniri njemačkih pripovjedača od Grimma pa naovamo, s njemu svojstvenim profinjenim humorom koji je često na granici grotesknog. Posrijedi je vrlo zahtjevan i slojevit tekst pun igre riječima i specifičnih srednjevjekovnih izraza, a tog se natprosječno teškog prevoditeljskog zadatka prevoditeljica pokazala više nego dostojnom.
4. Mlada nevjesta, Alessandro Baricco, Snježana Husić (prijevod s talijanskog), V.B.Z.
Roman se može čitati kao neka vrsta autopoetičke knjige, u kojoj Barrico naznačuje mogućnosti i domete pisanja. Ivica Ivanišević za Mladu nevjestu s pravom kaže da to nije štivo za svakoga, baš kao što ni Alessandro Barrico nije pisac po svačijem ukusu ali i da se nije moguće zvati literarnim sladokuscem a zazirati od autora koji piše knjige koje su u isti mah nadmoćno elegantne i blistavo ćaknute. Sjajna talijanistica, nagrađivana prevoditeljica i predavačica i ovaj je put pokazala svoje vrhunsko umijeće.
5. Dnevnik pisan noću, Gustaw Herling-Grudziński, Adrian Cvitanović (prijevod s poljskog), Disput
Dnevnik pisan noću poljskoga emigrantskog pisca Gustawa Herling-Grudzińskog jedan je od najznačajnijih dnevnika europske književnosti druge polovice XX. stoljeća. Izbor iz toga golemoga dnevničkog teksta napravio je prevoditelj Adrian Cvitanović, koji je za svoj rad na njemu ove godine dobio i nagradu Ministarstva kulture i medija “Iso Velikanović” za najbolji godišnji prijevod.
Publicistika proza:
Ljudski rod
1. Idejni svemir nacizma, Carl Müller Frøland, Mišo Grundler (prijevod s norveškog), TIM press
Čitajući knjigu jasno nam je da je prevoditelj uložio je golemi trud, znanje i vrhunsku prevodilačku preciznost u ovaj prijevod s norveškog prepun zahtjevnih političkih, povijesnih i filozofskih referenci. Grundlerovo znanje i umijeće je evidentno u svakoj prevedenoj rečenici ovog zahtjevnog i obimnog djela o iskrivljavanju povijesnih, filozofskih i kulturnih činjenica u nacizmu tj. njihovu pretvaranju u mit koji postaje njegov idejni temelj.
2. Ljudski rod, Rutger Bregman, Svetlana Grubić Samaržija (prijevod s nizozemskog), Naklada Ljevak
Posrijedi je vrlo pitko i elegantno prevedeno publicističko štivo koje na zabavan i jednostavan način iznosi neke činjenice s područja ljudske evolucije, npr. da su u ljudskoj evoluciji presudni za daljnji razvoj bili dobroćudnost, otvorenost i spremnost na komunikaciju s drugim ljudima, a ne inteligencija i fizička snaga. Prevoditeljica je na hrvatski morala prevesti stručnu terminologiju s područja raznih znanosti, povijesti, sociologije, psihologije, teorije evolucije... i uspjela ju je sjajno pretočiti u posve hrvatske rečenice, u kojima se ni u jednom trenu ne osjeća strana sintaksa.
3. Antimodernisti : Od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa, Antoine Compagnon, Marko Gregorić (prijevod s francuskog), Matica Hrvatska
Tekst je preveden iznimno lijepim i discipliniranim jezikom. Gregorić suvereno razlučuje hrvatsku i francusku sintaksu i prije svega traži prirodnu rečenicu na materinskom jeziku, u čemu i dobri prevoditelji teorijskih i filozofijskih tekstova često griješe. Knjiga je vrlo citatna, što podrazumijeva i rad na nizu drugih tekstova i autora, klasika književnosti i književne teorije. Vrijedi spomenuti da je tema prevoditelju i u vlastitom publicističkom opusu važna, posvetio joj je i zapažen esej "Moderna u svjetlu tradicije" u kojem upućeno i nadahnuto polemizira sa Zoranom Kravarom – dakle, duboko je u materiji koju i tehnički vrlo vješto prevodi.
Poezija:
Bilježnica povratka u zavičaj, Aimé Césaire, Vanda Mikišić (prijevod s francuskog), Fotopoetika
Ovo kapitalno, veoma zahtjevno pjesničko djelo možemo pročitati u iznimno nadahnutu prepjevu naše prevoditeljice, pjesnikinje i predavačice, Vande Mikšić. Poema je s vremenom postala jedna od himni pokreta crnaštva. Riječ je o vrhunskom umjetničkom djelu prožetom tradicijom koja se očituje osim u metaforici, simbolici, ritualnoj mistici. Ritam je specifičan, prepun ponavljanja, paralelizama, izmjene kratkih stihova i proznih dionica. Začudnost ove poeme reflektira se na više razina, grafičkoj, točnije pravopisnoj, sintaktičkoj i leksičkoj. Riječ je o još jednom vrhunskom uratku Vande Mikšić.
Drama:
Peer Gynt, Henrik Ibsen, Mišo Grundler (prijevod s norveškog), TIM press
Ova drama u stihovima Henrika Ibsena u prijevodu Miše Grundlera nadasve je vrijedan i velik prevoditeljski poduhvat. Premda je tu dramu 1981. preveo Tomislav Ladan, taj prijevod nije bio u stihovima. Peer Gynt jedno od remek-djela svjetske književnosti, šaljivo, ali duboko istražuje vrline, poroke i ludosti zajedničke cijelom čovječanstvu – predstavljene likom Peera Gynta – lažljivca, avanturista, romantika i zahvaljujući velikom umijeću Miše Grundlera uvrstio se u korpus vrijedne prijevodne svjetske književnosti.
Dječja književnost:
Zagrljaj
1. Fantastični gospodin Lisac, Roald Dahl, Lara Hölbling Matković (prijevod s engleskog), Znanje
Kultno je to djelo u sjajnom prijevodu prevoditeljice posebno senzibilizirane za književnost za djecu i mlade, koja je dala i daje velik doprinos kao urednica i prevoditeljica na tom polju. Prijevod odiše elegancijom, duhovitošću i na nekim mjestima namjernim odstupanjem od jezičnih normi što tekstu daje poseban šarm i zvučnost.
2. Tri priče, Umberto Eco i Eugenio Carmi, Ana Badurina (prijevod s talijanskog), Antipod
Umberta Eca znamo kao romanopisca i jednog od najistaknutijih akademskih mislilaca. No, rijetko tko zna da je on pisao i za djecu, Tri priče mogu čitati i baš svi čitatelji, to su priče koje govore o velikim idealima 60-ih godina – jednakosti ljudi, pažnji prema prirodi i razoružanju nacija. Prijevod koji potpisuje ova sjajna i plodonosna prevoditeljica osvaja sjajnim izborom riječi i ritmom rečenice.
3. Zagrljaj, David Grossmann, Laila Šprajc (prijevod s hebrejskog), ArTresor naklada
Laila Šprajc je imala težak zadatak da vrlo istančane rečenice o filozofskim temama samoće, zajedništva, individualnosti i ljubavi prenese s jezika koji se temelji na posve drukčijem sustavu – hebrejskog – na hrvatski, tako da ništa ne doda, a istodobno ne izgubi ništa od Grossmanovih poetičnih rečenica. Taj je zadatak vrlo uspješno izvršila i u hrvatski pretočila ovo toplo, naizgled jednostavno djelu napisano biranim riječima, kakve je najteže i pisati i prevoditi.
Strip:
Princ Valiant 9
Princ Valijant - svezak 14, Harold Foster, Maja Tančik (prijevod s engleskog), Zagrebačka naklada
Jedan od najvećih stvaralaca u povijesti stripa Kanađanin Harold Foster crtao je i pisao kultni strip Princ Valiant. Djelo predstavlja vrhunac žanra po crtežu, sadržaju i tekstu, pa nema uobičajenih replika u oblačićima, nego je opsežan, zahtjevan i visoko stiliziran tekst potpisan u obliku naracije ispod slika. Zbog specifičnog stila tekst nalaže temeljito prijevodno preispisivanje, pri čemu dodatni izazov predstavlja nužna konciznost izričaja. Izniman je to događaj za strip u Hrvatskoj zbog svog prvog objavljivanja na hrvatskome. Riječ je o vrijednom prevodilačkom i izdavačkom projektu kojem treba odati priznanje.
Imena dobitnika nagrade bit će objavljena krajem rujna na Godišnjoj skupštini DHKP-a.