Saznanje i politika
- Nakladnik: Disput
- Nakladnik: Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske
- 09/2014.
- 352 str., meki uvez
- ISBN 9789532602180
- Cijena: 13.27 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Veza spoznajne i političke teorije rijetko je očigledna, često podrazumijevana, a najčešće neosvijetljena. U pitanju su mogućnosti i granice spoznaje političke "zbiljnosti", kao i utjecaj vrijednosti i funkcija vrednovanja u "političkom saznanju i djelovanju".
Knjiga "Saznanje i politika" pokazuje kako se u sklopu epohalne promjene, koja se odvijala od 15. do 18. vijeka, tradicionalno (antičko i srednjovjekovno) društvo preobražavalo u moderno, na temelju misaonih pretpostavki da se svijest i svijet mogu racionalizirati. Revolucionarni kulturno-povijesni obrat dogodio se prijelazom s aristotelovske praktičke filozofije na modernu političku teoriju. Temeljno su različiti mjesto i epistemološki status politike u modernom racionalizmu Descartesa i Bacona, u usporedbi s mjestom politike u Aristotelovom spoznajnom sustavu i njegovim shvaćanjem političkog mišljenja kao praktičke filozofije.
Novovjekovnu vjeru u racionalnost u 18. vijeku karakteriziraju dva različita poimanja racionalnosti: dvije različite procjene saznajne moći razuma, kao i dva različita shvaćanja ljudske prirode i čovjekova djelovanja tvore temelj razlikovanja konstruktivističkog i kritičkog racionalizma. Prva se tradicija zasniva na kartezijanskom epistemološkom optimizmu i političkom konstruktivizmu koji iz čistog uma izumljuje modele savršene društvene zajednice (od Leibniza, preko prosvjetitelja XVIII. i scijentizma XIX. stoljeća, do Plamenatza). Druga se tradicija zasniva na epistemološkom i antropološkom pesimizmu te evolutivnom pogledu na društvo i politiku (od Mandevillea, Humea i Smitha do Hayeka i Poppera). Između njih dvije smješta se društvena teorija Johna Stuarta Milla, egzemplarna po tome što se od klasičnog liberalizma, zasnovanog na kritičko-racionalističkim pretpostavkama, dosljedno udaljava prema socijalnom liberalizmu i velferizmu, na konstruktivističko-racionalističkim zasadama. Tek se tim bitnim razlikovanjem u pojmu racionalizma omogućuje primjereno teorijsko promišljanje spoznajnih i antropoloških pretpostavki koje se nalaze u temeljima suvremenih modela političkog mišljenja i djelovanja.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.