Jasenovac je već punih sedamdeset pet godina prije svega simbol za ustaški logor, a tek zatim o njemu se razmišlja kao o mjestu. O koncentracijskom logoru Jasenovac napisano je mnoštvo knjiga, a na popisu žrtava koji izrađuje Javna ustanova i spomen-područje Jasenovac krajem ožujka 2016. nalazilo se 83.145 imena.

Nažalost, ni to ni brojna svjedočanstva nisu dovoljni, već posljednjih dvadesetak godina postoji potreba da se zločinački i genocidni karakter logora Jasenovac umanji ili negira. Knjiga "Jasenovac – tragika, mitomanija, istina" polemičan je i argumentiran odgovor na sve takve pokušaje.  

"Jasenovac – tragika, mitomanija, istina" Slavka Goldsteina s posebnim člankom prof. dr. Ive Goldsteina "O broju žrtava jasenovačkog logorskog kompleksa" argumentirano, točno i nadasve precizno raščlanjuje sve aspekte logora Jasenovac. Jasenovac i njegove žrtve ne mogu i ne smiju biti predmet današnjih političkih obračuna. Jasenovac jest, kako je i kardinal Stepinac rekao, "sramotna ljaga za NDH", on je mjesto posebnog pijeteta, te se o njemu može i mora pisati bez mitomanskih ideja, s razumijevanjem tragičnih sudbina pojedinačnih žrtava i njihovih obitelji, uvijek i prije svega imajući u vidu cjelovitu istinu.

Slavko Goldstein rodio se u Sarajevu 22. kolovoza 1928., odrastao je u Karlovcu, a od 1947. živi u Zagrebu. Od proljeća 1942. do 1945. bio je partizan, u terenskim i borbenim jedinicama NOV-a, i odlikovan je Ordenom za hrabrost. Godine 1952. postaje član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu i odonda je neprekidno aktivan u novinarstvu, nakladništvu i javnom životu Hrvatske, a do 1990. i Jugoslavije.

Bio je urednik kulturne rubrike Vjesnika u srijedu, urednik i komentator Radio Zagreba i glavni urednik izdavačkog poduzeća Stvarnost. Osnivač je i direktor Sveučilišne naklade Liber (1970.–1982.), urednik hrvatskih izdanja Cankarjeve založbe (1983.–1990.), osnivač i urednik Novog Libera (1990.–2015.) i glavni urednik časopisa Erasmus (1993.–1997.).

Bio je predsjednik Izvršnog odbora Poslovne zajednice izdavača i knjižara Hrvatske (1978.–1982.), predsjednik Židovske općine Zagreb (1986.–1990.), prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989.–1990.), predsjednik Kulturnog društva “Miroslav Šalom Freiberger” i predsjednik Savjeta Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac (2001.–2005.).

Objavio je više od šesto novinskih, publicističkih i esejističkih radova te predgovora i pogovora knjigama koje je uređivao, pisao je scenarije za dokumentarne i za igrane filmove (Signali nad gradom, Prometej s otoka Viševice, Akcija stadion i dr.), suautor je knjiga "Okrug Karlovac 1941", "Holokaust u Zagrebu", "Jasenovac i Bleiburg nisu isto" i "Tito", te autor knjiga "Prijedlog 85" i "1941 – Godina koja se vraća". Primio je niz nagrada za novinarsku, publicističku, nakladničku i filmsku djelatnost.

Publicist, urednik i nakladnik Slavko Goldstein preminuo je u Zagrebu 13. rujna 2017. u 90. godini života.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.