Slavko Goldstein bio je iznimna osoba koja je zadužila hrvatsko društvo na mnogo razina kao nakladnik, publicist, scenarist, neustrašivi intelektualac, pisac... Kruna njegove karijere bila je "1941. – Godina koja se vraća", jedna od najvažnijih knjiga o našoj povijesti.

Pisana iz osobne perspektive, kao sjećanje, no još više kao intelektualni uvid u moralno i humano potonuće koje se dogodilo dolaskom ustaša na vlast, ovo je knjiga koja najdublje razmatra zlo i njegove trajne posljedice. Slavko Goldstein beskompromisno razotkriva svoje traume jednako kao i veselja, spremno priznaje da se svega ne sjeća te zato pomno istražuje građu kako bi dao cjelovitu, jasnu sliku vremena i prostora. "1941. – Godina koja se vraća" knjiga je o uzrocima sukoba u Drugom svjetskom ratu, ali još više knjiga o nasljeđu tog vremena i njegovu utjecaju na naše živote do današnjih dana. Goldstein analizira što se događa kada se o prošlosti ne govori jasno, i kada se traume skrivaju pod tepihom.

Riječ je o kapitalnom djelu naše povijesne publicistike, knjiga bez koje nije moguće razumjeti ni našu opsjednutost prošlošću, ni animozitete između Hrvata i Srba, ni sudbinu židovske zajednice u Hrvatskoj, no iznad svega ona je iskren i otvoren zagovor za humanije i bolje sutra.

Konačno postoji memoarska knjiga čiji autor spremno priznaje da njegova sjećanja iz djetinjstva nisu nužno kristalno čista, no koja su nadopunjena marljivim istraživanjem i brojnim intervjuima, što je svrstava među najbolje tekstove o vještičjem kotlu kakva je bila Hitlerova Europa 1941. Ona se fokusira na Hrvatsku, gdje su, pod zapovjedništvom sotonskih ustaških fašista, susjedi prijavljivali, pljačkali i ubijali susjede. 1941. Slavka Goldsteina može se odnositi na svaku zemlju gdje su rat i strana okupacija pretvorili dotad bezazlene ljude u razbojnike.
István Deák

Ovoj savršeno uspješnoj kombinaciji sjećanja iz djetinjstva i povijesne analize nema ravne u europskoj književnosti o Drugom svjetskom ratu. Svi koji je pročitaju proširit će svoje znanje o kontinentu kroz Goldsteinov učen prikaz Jugoslavije, a njihova savjest bit će nahranjena zbog njegova humanog razumijevanja iskušane okrutnosti.
Timothy Snyder

Susreo sam se s ovom izvanrednom knjigom dok sam nedavno pisao o ratovima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih. Ona zaslužuje pažnju jer, možda bolje nego bilo koja druga knjiga koju poznajem, objašnjava kako su različite etničke grupe, koje su stoljećima živjele jedna do druge u miru, natjerane da se okrenu jedna protiv druge i postanu međusobni krvnici u toj nesretnoj zemlji.
Charles Simic

Prekasno je za konačnu knjigu o 1941., onakvu kakvu je Jaspers za Nijemce počeo ispisivati već 1945, a Mann u Doktoru Faustusu i koju godinu ranije, ali Slavko Goldstein dao je svoj veliki, hrabri i čestiti prilog toj nikada napisanoj hrvatskoj knjizi, ili katalogu hrvatske odgovornosti. Mali je utjecaj knjiga na stvarnost, ali vjerujem da bi, zahvaljujući i Goldsteinu, 1941. jednom, i u našim dušama, ipak mogla postati godina koja je prošla.
Miljenko Jergović

U ovoj ambicioznoj kombinaciji povijesti i memoara Goldstein, hrvatski pisac, proučava Drugi svjetski rat i njegov utjecaj na svoj život, obitelj i susjede… Goldstein u svom istraživanju obuhvaća velik prostor, brutalni etnički rat između Srba i Hrvata od 1941. nadalje te razmatra kako je nacistički pogrom dodatno utjecao na židovsku zajednicu u njegovoj zemlji… Goldsteinova knjiga rekonstruira osobno iskustvo te kroz brojne intervjue i povijesne dokumente pruža neprocjenjiv uvid u Hrvatsku tijekom Drugog svjetskog rata.
Publishers Weekly

Goldsteina zanimaju mjesta na kojima banalno klizi u grozno, a ljudsko u neljudsko.
Norbert Mappes-Niediek

Slavko Goldstein rodio se u Sarajevu 22. kolovoza 1928., odrastao je u Karlovcu, a od 1947. živi u Zagrebu. Od proljeća 1942. do 1945. bio je partizan, u terenskim i borbenim jedinicama NOV-a, i odlikovan je Ordenom za hrabrost. Godine 1952. postaje član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu i odonda je neprekidno aktivan u novinarstvu, nakladništvu i javnom životu Hrvatske, a do 1990. i Jugoslavije.

Bio je urednik kulturne rubrike Vjesnika u srijedu, urednik i komentator Radio Zagreba i glavni urednik izdavačkog poduzeća Stvarnost. Osnivač je i direktor Sveučilišne naklade Liber (1970.–1982.), urednik hrvatskih izdanja Cankarjeve založbe (1983.–1990.), osnivač i urednik Novog Libera (1990.–2015.) i glavni urednik časopisa Erasmus (1993.–1997.).

Bio je predsjednik Izvršnog odbora Poslovne zajednice izdavača i knjižara Hrvatske (1978.–1982.), predsjednik Židovske općine Zagreb (1986.–1990.), prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989.–1990.), predsjednik Kulturnog društva “Miroslav Šalom Freiberger” i predsjednik Savjeta Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac (2001.–2005.).

Objavio je više od šesto novinskih, publicističkih i esejističkih radova te predgovora i pogovora knjigama koje je uređivao, pisao je scenarije za dokumentarne i za igrane filmove (Signali nad gradom, Prometej s otoka Viševice, Akcija stadion i dr.), suautor je knjiga "Okrug Karlovac 1941", "Holokaust u Zagrebu", "Jasenovac i Bleiburg nisu isto" i "Tito", te autor knjiga "Prijedlog 85" i "1941 – Godina koja se vraća". Primio je niz nagrada za novinarsku, publicističku, nakladničku i filmsku djelatnost.

Publicist, urednik i nakladnik Slavko Goldstein preminuo je u Zagrebu 13. rujna 2017. u 90. godini života.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.