Biografija Josipa Broza Tita koju su napisali Ivo i Slavko Goldstein najobimnija je, najdetaljnija i najobuhvatnija njegova biografija napisana posljednjih godina. Ona pokriva apsolutno sve aspekte njegova života i političkog djelovanja, pa i one najkontroverznije.

Na knjizi "Tito" su autori radili nekoliko godina, a o kako je temeljitom radu riječ pokazuje i činjenica da rukopis ima 1300 kartica. To već samo po sebi govori da su se autori trudili da ne propuste da se detaljno pozabave svime što bi bilo važno, a posebno da ne propuste išta oko čega se i u najnovije vrijeme oko Tita vode polemike. To je ozbiljna, temeljita biografija minuciozno provjerenih činjenica na temelju brojne dokumentacije i literature koja o Titu postoji, pa u knjizi ima više od 2200 bilježaka. Knjiga je pisana vrlo zanimljivo, jer se vrlo živo opisuju na temelju izravnih svjedočanstava sudionika događaja ključni momenti iz Titova života. Naime, jedan od važnih izvora za ovu knjigu bili su brojni memoari Titovih suradnika i drugih svjedoka njegovog djelovanja.

Autori se prešli sve najvažnije etape života Josipa Broza Tita, posebno se baveći Titovim usponom na čelo jugoslavenske komunističke partije, vrlo uspješnim ratnim razdobljem, sukobom sa Staljinom, njegovim lutanjem kada je riječ o smjerovima razvoja jugoslavenskog socijalizma, a značajan napor napravljen je i da se opiše onaj dio njegove političke biografije koji se obično zanemaruje, a to su posljednje godine njegove vladavine, kada više nije imao niti snage niti sposobnosti da se suoči sa izazovima novog doba. Autori se bave i Titovom pozicioniranju na međunarodnoj sceni, laviranjem između Istoka i Zapada.

Nastoje što preciznije razdvojiti svojedobne mitove koji su se stvarali oko samoupravljanja i nesvrstanosti od onoga koliko su te dvije ključne odrednice Titove politike bile stvarno vrijedne i važne. Vrlo je detaljno opisano i stvaranje njegovog kulta ličnosti u čemu je i sam Tito ključno sudjelovao. Naravno da su se autori bavili i onim pitanjima o kojima se posljednjih godina vode polemike, posebno o kakva je bila Titova uloga u komunističkoj represiji za vrijeme rata i u poraću, pa i u kasnijem obračunu s neprijateljskom emigracijom. Poseban odjeljak posvećen je "hrvatstvu i jugoslavenstvu Josipa Broza Tita". Tu su i odjeljci o odnosu Tita i Krleže, te Tita i Tuđmana.

Knjiga govori i o njegovim uspjesima, posebno kao vojskovođe, kao uglednog državnika na svjetskoj sceni, a govore i o razdoblju ekonomskog razvoja zemlje u prvim desetljećima nakon rata. U knjizi ima jako mnogo novih stvari, posebno kada je riječ o kontroverznim boravcima Tita u Staljinovoj Moskvi, o tome da li je Tito u potpunosti kontrolirao situaciju u dvije najvažnije partizanske bitke na Neretvi i na Sutjesci, a vrlo je zanimljiv i sasvim novi pristup prikazu posljednjih godina Titova života, sa posebnim naglaskom na njegov razlaz sa suprugom Jovankom.

U knjizi su pokriveni glavni aspekti i njegovog privatnog života, te obrađen odnos sa svim njegovim službenim i neslužbenim suprugama, uključujući i moskovsku suprugu Luciju Bauer i ratnu neslužbenu suprugu Davorjanku Paunović Zdenku. Knjiga ne završava Titovom smrću, nego govori i o onome što je ostalo od njegove političke baštine.

SADRŽAJ:

I. Predgovor

II. Odrastanje i sazrijevanje

III. Uspon u partijskoj hijerarhiji

IV. Prvi boravak u Moskvi

V. U sjeni Kominterne

VI.Vojskovođa (1941-1943)

VII. Prema pobjedi (1943-1944)

VIII. Rađanje državnika (1944-1945)

IX. Autokrat (1945-1950)

X. Reformator (1950-1958)

 XI. Suočavanje s dilemama (1958-1971)

XII. Čvrsta ruka pod stare dane

XIII. Epilog

XIV. Umjesto zaključka

XV. Dodaci

Ivo Goldstein (1958.), historičar i diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007.). U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Bio je na tri duža studijska boravka (stipendije) u inozemstvu: 1981./1982. u Parizu, na Ecole des Hautes Etudes en sciences sociales, 1987./1988. u Ateni i 2011. na Imre Kertész Kolleg Friedrich Schiller Universitäta u Jeni. Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.).

Goldsteinov bogati opus sastoji se od dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. O hrvatskom srednjem vijeku, posebno s obzirom na bizantsku komponentu hrvatske povijesti, objavio je knjige Bizant na Jadranu 6.-9. stoljeće (Zagreb, 1992.), Hrvatski rani srednji vijek (Zagreb, 1995.) i Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (Zagreb, 2003.). Hrvatska povijest (2003.) imala je po tri hrvatska i engleska izdanja te slovensko i albansko. Obimna Hrvatska 1918.-2008. (Zagreb, 2008.) na početku je pregled/sinteza hrvatske povijesti 20. stoljeća. Slijedila su proširena i dopunjena izdanja pojedinih dijelova te knjige. O povijesti Židova u Hrvatskoj napisao je Holokaust u Zagrebu (sa Slavkom Goldsteinom, 2001., američko izdanje 2015.) te knjige Židovi u Zagrebu 1918-1941 (2004.) i Zagreb 1941-1945 (2011.). Preveo je i prilozima te komentarom opremio traktat Theodora Herzla Židovska država (2011.), temeljni programatski tekst cionističkog pokreta. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.) i knjigu Tito (2015.; slijedilo je slovensko i srpsko izdanje). S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi(1999.) te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002.).

Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013.–2017.).

Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918-1941. Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.

Slavko Goldstein rodio se u Sarajevu 22. kolovoza 1928., odrastao je u Karlovcu, a od 1947. živi u Zagrebu. Od proljeća 1942. do 1945. bio je partizan, u terenskim i borbenim jedinicama NOV-a, i odlikovan je Ordenom za hrabrost. Godine 1952. postaje član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu i odonda je neprekidno aktivan u novinarstvu, nakladništvu i javnom životu Hrvatske, a do 1990. i Jugoslavije.

Bio je urednik kulturne rubrike Vjesnika u srijedu, urednik i komentator Radio Zagreba i glavni urednik izdavačkog poduzeća Stvarnost. Osnivač je i direktor Sveučilišne naklade Liber (1970.–1982.), urednik hrvatskih izdanja Cankarjeve založbe (1983.–1990.), osnivač i urednik Novog Libera (1990.–2015.) i glavni urednik časopisa Erasmus (1993.–1997.).

Bio je predsjednik Izvršnog odbora Poslovne zajednice izdavača i knjižara Hrvatske (1978.–1982.), predsjednik Židovske općine Zagreb (1986.–1990.), prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989.–1990.), predsjednik Kulturnog društva “Miroslav Šalom Freiberger” i predsjednik Savjeta Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac (2001.–2005.).

Objavio je više od šesto novinskih, publicističkih i esejističkih radova te predgovora i pogovora knjigama koje je uređivao, pisao je scenarije za dokumentarne i za igrane filmove (Signali nad gradom, Prometej s otoka Viševice, Akcija stadion i dr.), suautor je knjiga "Okrug Karlovac 1941", "Holokaust u Zagrebu", "Jasenovac i Bleiburg nisu isto" i "Tito", te autor knjiga "Prijedlog 85" i "1941 – Godina koja se vraća". Primio je niz nagrada za novinarsku, publicističku, nakladničku i filmsku djelatnost.

Publicist, urednik i nakladnik Slavko Goldstein preminuo je u Zagrebu 13. rujna 2017. u 90. godini života.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.