Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Ivo Goldstein

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

  • Nakladnik: Profil
  • 11/2019.
  • 268 str., meki uvez
  • ISBN 9789533137186
  • Cijena: 119.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Od kada se Hrvatska osamostalila u javnosti vode se žučne rasprave o nekim od najvažnijih događaja njene recentne povijesti i o ličnostima koje su tu povijest stvarale. Oko tih događaja i tih ličnosti društvo se žestoko podijelilo, o njima se iznose sasvim oprečne ocjene i mišljenja, a to je potaklo istaknutog hrvatskog povjesničara Ivu Goldsteina da u knjizi "Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća" analizirajući najintrigantnije teme koje izazivaju te javne rasprave, iznese svoje argumente o tome što je o tim događajima i ličnostima povijesna istina, a što su lažni mitovi i podmetnute interpretacije.

Goldstein – između ostalog – odgovara na pitanja jesu li se, kad je 1918. Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao "guske u magli", je li Jugoslavija za Hrvatsku bila tamnica naroda, kad je počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj – 22. lipnja ili 27. srpnja 1941., jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj, je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih, je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini?

Kroz odgovore na ta i slična pitanja, Goldstein analizira najintrigantnije teme koje izazivaju te javne rasprave i nastoji objasniti tijek moderne hrvatske povijesti.

Ivo Goldstein (1958.), historičar i diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007.). U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Bio je na tri duža studijska boravka (stipendije) u inozemstvu: 1981./1982. u Parizu, na Ecole des Hautes Etudes en sciences sociales, 1987./1988. u Ateni i 2011. na Imre Kertész Kolleg Friedrich Schiller Universitäta u Jeni. Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.).

Goldsteinov bogati opus sastoji se od dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. O hrvatskom srednjem vijeku, posebno s obzirom na bizantsku komponentu hrvatske povijesti, objavio je knjige Bizant na Jadranu 6.-9. stoljeće (Zagreb, 1992.), Hrvatski rani srednji vijek (Zagreb, 1995.) i Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (Zagreb, 2003.). Hrvatska povijest (2003.) imala je po tri hrvatska i engleska izdanja te slovensko i albansko. Obimna Hrvatska 1918.-2008. (Zagreb, 2008.) na početku je pregled/sinteza hrvatske povijesti 20. stoljeća. Slijedila su proširena i dopunjena izdanja pojedinih dijelova te knjige. O povijesti Židova u Hrvatskoj napisao je Holokaust u Zagrebu (sa Slavkom Goldsteinom, 2001., američko izdanje 2015.) te knjige Židovi u Zagrebu 1918-1941 (2004.) i Zagreb 1941-1945 (2011.). Preveo je i prilozima te komentarom opremio traktat Theodora Herzla Židovska država (2011.), temeljni programatski tekst cionističkog pokreta. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.) i knjigu Tito (2015.; slijedilo je slovensko i srpsko izdanje). S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi(1999.) te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002.).

Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013.–2017.).

Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918-1941. Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –