"Prevaranti: Iskupljenje" bogata su romaneskna priča, s jedne strane žanrovski pozicionirana između fantastike i „magijskog realizma“, a s druge strane "Prevaranti" su ponajprije obiteljska saga koja prati skup neobičnih sudbina i neku alternativnu povijest geografske tromeđe prepoznatljive čitateljima ovog podneblja. Roman je dobrodošao nastavak tradicije izvrsnih obiteljskih saga u domaćoj književnosti na tragu Marquezovih "Sto godina samoće" ("Bolji život" Fulvia Tomizze, ili "Kratka kronika porodice Weber" Ludwiga Bauera). No, usmjerenost k žanru fantastične proze, danas u književnoj teoriji nazivane "spekulativnom fikcijom", kao amalgamom međusobno različitih i ranije striktno odijeljenih fantastičnih žanrova, autorica potencira uvodeći u radnju, uz ljudske likove i likove koji su zapravo nadnaravna bića te podarujući nadnaravne moći pojedinim ljudskim likovima. Uslijed paralelizma između zemaljskog "mischunga" s porijeklom likova i nadnaravnog pandemonija koji obuhvaća različite mitologije, religije i praznovjerja spoj ta dva svijeta anticipiran je u vjerovanju Cigana (a jedna od dvije obitelji koje nose fabulu romana je romska) da zemaljski i nebeski svijet nisu odijeljeni, već da demoni žive na zemlji, među ljudima i da je borba između dobra i zla teret zemaljske patnje, a ne privilegij zagrobnog života.
 
U ovom romanu intrigantne priče - koja ima mnoštvo likova, koja se odvija kroz dugo vremensko razdoblje, i koja nosi višestruke kontrapunkte i ima postupnu gradaciju ka kulminaciji, ubojstvo "odabranog" izvrsna je "točka ključanja", neočekivana ali dramaturški neminovna za katarzu jedne ovako složene, višeslojne i višeznačne priče - autorica pokazuje zanatsku pouzdanost, vješto pozicioniranje likova i stvaranja ekspresivnih slika, koje je u svakom trenutku moguće zamisliti kao kadar, odnosno filmski prizor.

Rekli su o knjizi:

Romaneskna priča žanrovski pozicionirana između fantastike i „magijskog realizma“, kakav poznajemo ponajprije preko sjajnih južnoameričkih pisaca, a taj se „magijski realizam“ odvija posredovanjem mitoloških, biblijskih i inih stvorenja, kao i osoba iz faktografski provjerljive povijesti bivše Jugoslavije i nove Hrvatske, „pozitivnih strana klišeja“ i onoga što će biti prepoznato kao „osebujni Balkan“. – Branko Čegec
 
Bogata i snažna, intrigantna i mistična priča o obitelji, prijateljstvu i opstanku… U Dorotei Vučić hrvatska je književnost dobila suverenu pripovjedačicu markesovskog tipa! – Tajana Obradović

Obiteljska saga protegnuta kroz desetljeća mijena sustava, vlasti i vladavine, s prohodom kroz nekoliko generacija strastvenih nesretnika i nesretnica, optimističnih gubitnika i gubitnica, posrnulih vizionara i vizionarki, jurodivih crnih ovaca, rođenih predvodnika i urođenih nasilnika, skup neobičnih sudbina pokraj kojih povijest teče nehajno, a veću dramu donose njihovi međusobni odnosi, sastavci i rastavci. – Davor Šišović

Dorotea Vučić rođena je 1973. u Osijeku. Diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završila je poslijediplomski studij filmske režije i scenaristike na South African School oof Motion Picture Medium and Live Performance u Cape Townu. Njezin studentski rad, kratki film "Wamkelekile" (2008.) nominiran je za Oscara za najbolji film u kategoriji studentskih filmova, a ušao je i u konkurenciju najjačih festivala kratkog filma.
 
Radila je na brojnim medijskim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu, a njeni su autorski radovi, između ostalog: serija dokumentarnih filmova "Stari zagrebački obrti" (za HTV), kratki film "Torta s čokoladom" (uloge: Mirjana Karanović, Zrinka Cvitešić, Filip Križan), te nedavno završen kratki film "Lili na Mjesecu", u produkciji poznate producentske kuće MainFrame. a koji je financirao Hrvatski Audiovizualni Centar. Kao scenaristica pojavljuje se iza priličnog broja hrvatskih serija (Dobre namjere, Ruža vjetrova, Najbolje godine…).
 
Kratke priče su joj objavljivane unutar Antologije Večernjeg lista, Ekrana priča i Sferakona, a 2013. rukopis romana „Prevaranti“, dobiva potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture. Godinu kasnije Dorotea Vučić dobiva potporu Hrvatskog Audiovizualnog Centra za razvoj scenarija dugometražnog igranog te dugometražnog dokumentarnog filma.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.