Za sve katastrofe, za sve ono što izmili iz zemlje i padne s neba, mora postojati neki razlog. Kada petnaestogodišnjakinja nakon jutarnje kaše osjeti mučninu i padne na koljena zazivajući Mariju, a otac je prebije tražeći da kaže ime oca svoga djeteta, ona zna da mora naći valjano opravdanje. Upregne maštu i smisli priču o babuskari koja ju je otela i na metli odvezla do oltara na proplanku, prekrivenog medvjeđim kožama kao žrtvu Nečastivom. A kada narod napadnu tifus i kuga, jedan od načina za savladavanje nevolja progon je inovjeraca. No puk se ne zadovoljava samo kruhom i vodom, što najbolje zna pokvareni nadbiskup Wolfgang koji snuje da kod grofa Friderika priredi teatar muke...

"Kronosova žetev" (Kronosova žetva) slovenske spisateljice Mojce Kumerdej suvremeni je filozofsko-povijesni roman o kraju 16. stoljeća, kad je u zemljama Unutrašnje Austrije, dakle na području današnjega slovenskoga prostora, u punom jeku bila borba za prevlast između protestantskih zemaljskih staleža i katoličke habsburške vlasti. Do borbi za prevlast dolazi između vladajućeg sloja i naroda koji sumnjičavo promatra pojedince koje prepoznaje kao drugačije, tuđe i opasne. "Kronosova žetva", u kojoj se dinamično isprepleću povijest i fikcija, slikovit je portret kasne renesanse, prožete humanističkim oživljavanjem antike, umjetnošću, znanstvenim otkrićima i živahnim filozofskim i teološkim raspravama, a istovremeno razdirane politikom, spletkama, optužbama za krivovjerstvo i lomačama. Vječna je to melodija o krvnicima koji u ime boga, svjetovne vlasti i zajedničkog dobra na žrtvenike prinose grešne jarce, ali i o izuzetnim pojedincima koji se suprotstavljaju masi te prevladavajućoj duhovnosti i načinu života.

Istražujući agresivne taktike Katoličke crkve u borbi protiv protestantizma s velikim marom i posvećujući posebnu pozornost detaljima, Mojca Kumerdej ne griješi kad uspostavlja veze sa suvremenim zbivanjima ili, u najmanju ruku, aludira na to kako se povijest ponavlja.

Radio Slovenija

Osjećaj da smo u svijetu koji poznajemo, premda smo odijeljeni od njega čak četiri stoljeća, jedan je od brojnih vidova u kojima ovaj roman briljira.
Delo

Ovaj roman bavi se povijesnim materijalima promišljeno i postupa prema njima na postmoderni način, a uz veliki vremenski i duhovni odmak, prilazeći im s empatijom i ironijom. Povrh toga, knjiga se odlikuje značajnim filozofskim propitivanjima fundamentalnih humanističkih pitanja – bitka, vremena, ništavnosti, boga.
LUD Literatura

Mojca Kumerdej rođena je 1964. u Ljubljani, gdje je diplomirala filozofiju. U svom romanu "Krst nad Triglavom" (Križ iznad Triglava) (Beletrina, 2001.) ironično piše o slovenskim kulturnim i nacionalnim mitovima, a u zbirkama kratke proze "Fragma" (Beletrina, 2003.) i "Temna snov" (Tamna tvar) (Beletrina, 2011.) o pukotinama iz kojih prodiru ranjivost, tjeskoba, strahovi i opsesije. 

Za roman "Kronosova žetva" Mojca Kumerdej dobila je nacionalnu nagradu Prešernovega sklada (Prešernove zaklade) i nagradu Kritiško sito (Kritičko sito) za najbolji slovenski literarni tekst 2016. godine. "Kronosova žetva" prevedena je na engleski, njemački, srpski i hrvatski. Njezina je proza uvrštena u domaće i inozemne antologije te je prevedena na mnoge jezike.

Uz to piše i o umjetnosti, znanosti i kulturi te povremeno kao dramaturginja sudjeluje u postavljanju kazališnih predstava.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.