Dvadesetak kratkih priča koje su u pravilu nastajale na poticaje književnih natječaja – i na njima, također u pravilu, dobivale nagrade ili priznanja – sačinjavaju zirku Denisa i Anite Peričić „Prozamanterija“. Dualni autorski subjekt, baš još bračnim zavjetom vezan, rijedak je slučaj, ne samo u našoj književnosti (poput npr. suvremenih autora Natalije Grgorinić i Ognjena Rađena). Priče su raznolike koliko su to okviri natječaja zahtijevali, a autore to očito silno zabavlja, ludističko-erudicijskim su dosjetkama i dovijanjima protkane, ali im je očita zajednička kvaliteta, budući da su ih nagrađivali najrazličitiji žiriji.

„Prozamanterija“ je postmodernistička zbirka priča, veliki dijalog (ili trijalog, s obzirom na dvojni autorski subjekt?) s literarnim pretečama i njihovim djelima. Pojam dijaloga pri tome treba shvatiti široko, jer otponac priče je heterogen i može biti stih, citat, legenda ili urbana legenda, a na to će se autori nastaviti stilistički i motivski, multižanrovski, esejističkim zaokruživanjima i rekonstrukcijama, varijacijama fabule ili njezinih meandara, alternativama, neostvarenim carstvom mogućnosti.

Dug je popis autora s kojima se Peričići poigravaju: Hanibal je tu Lucić, Faust Vrančić, R. K. Jeretov, Kafka, Borges, Slava Raškaj, Viktor Vida, posebno inspirativan Ćamil Sijarić, a nađe se u zbirci i priča koje nisu izravno iznikle iz riznice književnosti, poput one o kralju triju kraljevstava, zlosretnom Arthuru Seyss-Inquartu, ili distopije koja imigrantski val vidi kao katastrofu ekonomije koja je od ljudi stvorila – izgladnice!

Vremenski se „Prozamanterija“ protegla od 16. do 21. stoljeća, a dvije priče – koje se, indikativno, zovu „Knjiga licā“ i „Knjiga postanka“ – čak i do nekih nesagledivih vremena, te tako zaokružuju, ili cikliiraju, zbirku, ovu Knjigu o knjigama.

Denis Peričić (Varaždin, 1968.), magistar znanosti o književnosti i profesionalni književnik, u posljednjih je četvrt stoljeća objavio 30-ak knjiga gotovo svih rodova i žanrova te osvojio oko 90 književnih i srodnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Bavi se svim aspektima pisane riječi, od jezikoslovlja do prevođenja.

Uz četiri knjige drama i sedam zbirki pjesama, objavio je i četiri romana: "Hrvatski psycho" (AGM, 2003.), "Netopir i črni ljudi" (VBZ, 2010.), "Travanj" (časopis Sirius B, br. 16, 2014.) i "Idoli" (Vošicki, 2020.), zatim pet zbirki kratkih priča: "Krvavo" (Disput, 2004.), "Ljubav, zlo i naopako" (Hena com, 2014.), "Techno gost" (Kajkavsko spravišče, 2016.), "Tijelo od snova" (Hena com, 2018.) i "Prozamanterija" (s Anitom Peričić, Hena com, 2019.), od kojih je prva prevedena na češki (Až na krev, Altenberg, Jihlava, 2018., prev. Josef Kodet), roman "Spiritisti" (Hena com, 2020.) a tu su i monografske studije "Zavičajnost Miroslava Krleže" (s Ivanom Grabarom) i "Fernando Consag – Textos y testimonios" (s Carlosom Lazcanom, na španjolskom, objava u Meksiku), zbirka kolumni i eseja "Hrvatski san" te nekoliko antologija. S engleskog je preveo 10 knjiga. Radovi su mu 164 uvršteni u 20 antologijskih izbora te prevođeni na devet jezika. Autor je 60-ak znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je Nagrade Varaždinske županije i Medalje Grada Varaždina za najviše zasluge u kulturi i umjetnosti.

Anita Peričić (Varaždin, 1965.), diplomirala je na Pedagoškoj akademiji Čakovec – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a radi kao voditeljica odnosa s javnošću Gradskog muzeja Varaždin. Objavila je niz stručnih članaka (Informatica Museologica, Muzejski vjesnik, Varaždinske vijesti). Urednica je časopisa Varaždinski muzealac, za koji je Hrvatsko muzejsko društvo Gradskomu muzeju Varaždin 2018. dodijelilo Posebno priznanje za marketinško-propagandni program.

Piše i u suradnji sa suprugom Denisom Peričićem. Zajednički su, između ostalih, osvojili Nagradu „Marin Držić“ za dramu „Hiperborealni konj“, Nagradu „Kritičko i“ Književnog svratišta „Zvoni i nari“ u Ližnjanu za najbolju kritiku, pet nagrada za kratke priče (na natječajima gradskih knjižnica u Samoboru, Makarskoj, Trogiru i Karlovcu te Saveza jevrejskih opština u Beogradu), prvu nagradu za esej na natječaju „Ulaznica“ te još nekoliko nagrada za eseje, pjesme i monodrame.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.