U gradić N., zabačen i devastiran, dolaze dvojica likova i bude nadu – to je ulaz u Područje bez signala u kojem se, kao i u prethodnom Perišićevom romanu Naš čovjek na terenu, spaja lokalno i globalno u priču koja će vas istovremeno nasmijati, ali i protresti.

Od radnika do financijske elite, od konobarica do menadžerica, od naših do Amerikanaca... - protagonisti romana iz naoko udaljenih svjetova stupaju u odnose koji ih mijenjaju i gone u nepoznato, boreći se za opstanak i voleći, radeći puno toga što nisu planirali.

Mnogi čitatelj i čitateljica prepoznat će se u životnosti odnosa što klize između rečenog i prešućenog, a prići će likovima koje možda zaobilaze u stvarnosti. Povezujući sadašnjost i prošlost te zbivanja na neobično širokom prostoru, od Sibira do Magreba, od Dinarida do Londona, ova priča angažira i intelektualno i emocionalno – uz neprekidno iščekivanje: što će biti dalje?

Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači.
Jonathan Franzen

Područje bez signala svojevrstan je romaneskni kamen-međaš koji otvara novi trak na autocesti zvanoj suvremena hrvatska proza.
Božidar Alajbegović, Hrvatski radio 3. program

Polifonijsko pripovijedanje obogaćuje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana.
Ken Kalfus, New York Times

O pervertiranom kapitalističkom društvu koje pokušava rasti na ruševinama komunizma – strašan roman... Uživamo u njemu.
Pierre Maury, Le Soir

Područje bez signala hrvatskog književnika Roberta Perišića jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju baština univerzalne biblioteke.
Federica Manzon, La Stampa

Robert Perišić rođen je u Splitu 1969. godine; živi u Zagrebu. Nakon knjiga kratkih priča ("Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas", 1999; "Užas i veliki troškovi", 2002) koje su imale značajan odjek, a još više nakon dvaju romana snažne domaće i internacionalne recepcije ("Naš čovjek na terenu", 2007; "Područje bez signala", 2015). Perišić je književno ime stekao prvenstveno kao prozaist, nagrađivan je u Hrvatskoj i inozemstvu, knjige su mu prevedene na više od deset jezika, s osobitim kritičkim odjekom u SAD. 

Perišić se od svojih književnih početaka bavi i poezijom: prvu zbirku pjesama "Dvorac Amerika" objavio je 1995., druga zbirka, "Jednom kasnije", izašla je 2012. godine, da bi 2020. objavio knjigu poezije "Siromašni čovjek kojeg boli glava".

Nestandardna knjiga "Uvod u smiješni ples" (2011.) uklapa se u prozni niz. Autor je, među ostalim, i izvođene drame ("Kultura u predgrađu", 2000.) te scenarija za igrani film "Sto minuta Slave" (2004.).

U 2021. godini prema "Području bez signala" snimljena je igrana serija (režija: D. Matanić) koja je osvojila Grand Prix u programu International Panorama na prestižnom svjetskom festivalu serija Series Mania u Lilleu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.