Pravo ime mu je Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, a Ksaver Šandor Gjalski mu je književni pseudonim uzet prema majčinu imenu. Rodio se u Gredicama u Hrvatskom zagorju, u plemenitaškoj obitelji, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je već u gimnaziji postao član, najprije tajnog, a potom i javnog društva Vijenac. Završivši pravo, Gjalski službuje u Virovitici, Pakracu, Sisku, na Sušaku i u Zagrebu. U Virovitici upoznaje Vilmu Gönner, buduću suprugu i, kako sam Gjalski kaže "... u tom će braku mnogo povoda biti da (sam) se latio spisateljskog pera." .

Gjalski je počeo pisati vrlo mlad, a kao književnik javlja se 1884. u "Vijencu" crticom "Illustrissimus Batorych" koja je 1886. ušla u zbirku "Pod starim krovovima". Od te prve pripovijesti koja mu je donijela slavu, do “Diljem doma” (1899), nastala su njegova najznamenitija djela, romani: “U noći” (“Vijenac”), “Janko Borislavić” (“Vijenac”), "Tri pripovijesti bez naslova" (1887), “Male pripovijesti” i “Radmilović” (1894), “Bijedne priče” (1888), “Ðurđica Agićeva” (1889), “Pod starim krovovima” (1886) i povijesni roman “Osvit” (1892). U razdoblju između 1897. i 1899. godine objavljuje pripovijetke u časopisima “Vijenac”, “Hrvatski salon” i “Mladost”. Slijede: povijesni roman “Za materinsku riječ” (1906), zbirka pripovijedaka “Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovijetke” (1923), roman “Dolazak Hrvata” (1924) te pripovijetka “Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića” (1927).

Teme kojima se Gjalski bavi u svojim djelima kreću se od društveno-političkih, socijalnih do metafizičkih i okultnih. Hrvatsko zagorje, njegov rodni kraj, bio je i do kraja ostao piščeva opsesija, izvorište gotovo svih njegovih literarnih tema i motiva. Gjalski je pisac u čijem se djelu isprepliću i međusobno dopunjuju racionalni, realistički pogled na svijet i njegova pomalo sentimentalno - romantična narav. Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskog, suvremeni i kasniji kritici zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.