August Šenoa je najsvestraniji i najplodniji hrvatski književnik 19. stoljeća. Rođen je u Zagrebu, u u germaniziranoj obitelji češko-slovačkog podrijetla (otac mu je bio Čeh, a majka Slovakinja). Osnovno obrazovanje stekao je u Zagrebu a srednje u Pečuhu i Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beču, ali studij nije završio zbog novčanih poteškoća. Godine 1865. preuzima u Beču uređivanje listova "Glasonoša" i "Slawische Bläter", a 1866. vraća se u Zagreb i radi u redakciji "Prozora", zatim kao gradski bilježnik, a od 1873. kao gradski senator. Ubrzo je imenovan artističkim ravnateljem Hrvatskog zemaljskog kazališta, a 1870. godine postaje dramaturg. Dvije godine kasnije (1873.) postao je gradski senator stoga napušta kazalište. Od 1874. godne pa do svoje smrti uređuje vodeći hrvatski književni časopis "Vijenac". Potpresjednik je Matice hrvatske od 1877. godine.

Kao književnik okušao se u gotovo svim književnim vrstama: romanu, noveli, feljtonu, polemici, putopisu, lirskoj i epskoj poeziji, drami, kritici i esejistici. Najveći je umjetnički dojam ostvario kao romanopisac s povijesnim romanom u središtu interesa. Napisao je pet povijesnih romana: "Zlatarovo zlato" (1871), "Čuvaj se senjske ruke" (1875), "Seljačka buna" (1877), "Diogenes" (1878) i "Kletva" (1880-81; nedovršen). Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama ("Propast Venecije" (1876), "Kameni svatovi", "Kugina kuća", "Postolar i vrag"...) kao i romanima i pripovjetkama s građom iz suvremenog života ("Prosjak Luka", (1879), "Barun Ivica" (1874), "Vladimir" (1879), "Prijan Lovro" (1873), "Ilijina oporuka" (1876)).

August Šenoa je najznačajnije ime hrvatske književnosti 19. stoljeća. U tolikoj je mjeri obilježio svoje vrijeme da se razdoblje od oko dvadeset godina njegova intenzivnog stvaralačkog rada u povijesti hrvatske književnosti naziva "Šenoino doba". Zaslužan je za stvaranje stalne domaće čitateljske publike, za afirmaciju romana, za otvaranje niza novih tematskih područja, za kodifikaciju prozne urbane štokavštine te za stvaranje literarnog standarda koji će generacijama služiti kao uzor i orijentir.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.