„Pravda se tiče svakoga, ili nije pravda. Ako se slučaj pogibelji pravednoga tiče samo njega, s njim umire i pravda sama.“

Mladi prometni policajac nađen je mrtav na stražnjem sjedištu svojeg automobila. Slučaj je klasificiran kao samoubojstvo u što, s obzirom na niz neobičnih okolnosti i činjenicu da nije obavljena obdukcija, sumnja njegova obitelj i dobar dio javnosti. Obitelj od njegova starijeg brata, također policajca, zahtjeva da sazna istinu, kazni odgovorne. 

Istodobno, ambiciozna profesorica priprema dramsku grupu srednjoškolaca za uprizorenje Antigone, pri čemu s njima evocira upravo tragičan događaj kojemu svjedoče u svojoj suvremenosti. I oko kojeg im se mišljenja potpuno razilaze. Dok pokušava dokazati istinu i tako obraniti svoje dostojanstvo i radno mjesto od uvrijeđenih roditelja srednjoškolaca, pripadnika lokalne elite, gubi stup po stup svojeg dotad sretnog građanskog života, ali pronalazi odvažnost koje nije bila svjesna. Smrt mladog policajca, kao jeka fatalnog pucnja, stubokom mijenja živote onih koji su ostali...

Roman "Slučaj vlastite pogibelji" Kristiana Novaka ispripovijedan je kao pletenica, od poglavlja u kojima se naizmjence smjenjuju glas profesorice i scenarij koji prati događaje i akcije koje se roje oko braće policajaca, i vodi nas kroz slojeve sistema u srce društva i likova. Pitanja korupcije, lojalnosti, pojedinca nasuprot sistema, zakona i morala, ljubavi i slobode… iskrsavaju antiknom snagom u nuklearnom dobu, našem dobu, svuda oko nas i pozivaju na građansku hrabrost i rizik.

Kruno Lokotar

Kristian Novak rođen je 14. svibnja 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj SR Njemačkoj. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a opću gimnaziju u Čakovcu. Godine 1998. upisuje diplomski dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine obranivši rad pod naslovom „Njemačko-hrvatski code-switching u drami 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže“.

Godine 2007. upisao je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom „Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira“ obranio je u ožujku 2011. godine. Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (1998. – 2009.) bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga olimpijskog odbora i standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač niza svjetskih i europskih odličja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

Kristian Novak zaposlio se 2005. godine na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu „Hrvatsko-njemački jezični dodiri“ pod vodstvom prof. dr. Zrinjke Glovacki-Bernardi. Od 2005. do 2012. godine sudjelovao je u lingvističkim istraživanjima i izvođenju nastave na kolegijima Katedre za njemački jezik. Godine 2011., nakon obrane doktorata, pristupnik napreduje u suradničko zvanje viši asistent. U siječnju 2012. godine prekida radni odnos na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se zapošljava kao viši asistent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Sudjelovao je na desetak međunarodnih znanstvenih konferencija i objavio dvadesetak stručnih i znanstvenih konferencija. Boravio je na Freie Universität u Berlinu u dva navrata po mjesec dana, u studenom i prosincu 2007. godine, te u rujnu 2010. godine. Na tim je istraživačkim boravcima proučavao suvremene jezikoslovne trendove u Njemačkoj te se s nekima od vodećih njemačkih jezikoslovnih stručnjaka (prof. em. Ulrich Ammon) savjetovao oko istraživačkih okvira sociolingvističkih istraživanja.  

Primarna područja njegova znanstvenoga interesa jesu dodirno jezikoslovlje, višejezičnost i sociolingvistika, a u užem smislu istraživanje hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira i njihovih sociolingvističkih i sistemskolingvističkih aspekata. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezičnopolitičkih i jezičnobiografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. U istraživačkom je radu implementirao i metode kritičke analize diskursa. Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta objavio je u opsežnoj studiji Višejezičnost i kolektivni ideniteti iliraca (2012), u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa i Filozofskoga Fakulteta u Rijeci.

Dugogodišnji je član uredništva znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika, a od 2012. godine obnaša dužnost tehničkog urednika.

Književnošću se počeo baviti u srednjoj školi. Mladenačka poezija objavljena mu je između ostaloga i u Antologiji međimurske mlade lirike (2011).

Godine 2005. objavio je roman "Obješeni", u izdanju Biblioteke Insula, koja uz potporu Grada Čakovca okuplja kvalitetne međimurske autore. Godine 2013. objavio je roman "Črna mati zemla", u biblioteci KaLibar zagrebačkoga Algoritma, a 2016. roman "Ciganin, ali najljepši" u izdanju Naklade OceanMore.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.