Tara Selter još je uvijek zatočena u osamnaestom danu studenoga. Vrijeme se ne pomiče, ali unutar tog vječnog dana sada se pojavljuje mnoštvo drugih poput Tare: neznanci koji se iznenada zateknu u istom vremenskom procijepu, nesigurno lutajući istim danom, okupljaju se u napuštenoj kući u predgrađu Bremena. Kuća postaje sjedište zajednice zarobljene u vremenu. Tko su oni i što im se dogodilo? Jesu li svi oni uopće ljudi, jesu li zarobljenici ili začetnici nečega posve novog?

U četvrtom nastavku sage "O volumenu vremena" Solvej Balle širi Tarin projekt s preživljavanja u vremenskoj petlji na suživot: može li se iz beskrajnog ponavljanja izgraditi civilizacija i je li jezik njezin temelj? Kako imenovati stvari, uloge i odnose kad kalendar stoji? Tarin dnevnik prati duge razgovore, prepirke i noćna vijećanja dok se rađa krhki poredak, a pitanja o odgovornosti, moći i empatiji postaju sve važnija. Kad se učini da je zajednica napokon uhvatila ritam, neočekivani obrat ostavlja Taru, postojanu kartografkinju beskrajnog dana, na novom nepoznatom teritoriju. Je li se netko ipak izvukao iz vremenskog zatvora?

Iz medija:

Junakinja Solvej Balle, zarobljena u vremenu u toj čudesnoj septologiji, zatočena je u istom danu bez kraja na vidiku. O volumenu vremena književni je fenomen koji je nastajao gotovo četrdeset godina: remek-djelo spekulativne fikcije i dugo očekivani povratak sada 62-godišnje autorice. – New York Magazine

Književno remek-djelo… sjajno napisano, potiče na duboko promišljanje. – Kristeligt Dagblad

Zavodljivo, tajanstveno i ovisničko čitateljsko iskustvo, prati sve faze Tarine transformacije unutar beskrajnog dana. – Télérama

Solvej Balle danska je spisateljica rođena 1962. u Bovrupu, putovala je i živjela u Francuskoj, Australiji, SAD-u i Kanadi. Studirala je književnost od 1984., zatim filozofiju od 1989. na Sveučilištu u Kopenhagenu. Pripada skupini uglavnom spisateljica koje su debitirale ili se proslavile početkom 90-ih, zainteresirane za eksperimentalne kratke forme.

Debitirala je 1986. romanom "Lyrefugl" (Lirašica), a 1993. napisala je jedno od najhvaljenijih djela danske književnosti 1990-ih, "Ifolge loven" (Po zakonu), i tako se probila na književnu scenu. Otada je rijetko objavljivala, i to većinom kratke forme i eseje. Objavila je knjigu o teoriji umjetnosti "Det umuliges kunst" (Umjetnost nemogućeg, 2005.), političke memoare "Frydendal og andre Gidsler" (Frydendal i drugi taoci, 2008.), te dvije knjige kratke proze "Hvis" (Ako) i "Sa" (Onda, nije prevedeno na engleski), objavljene istovremeno 2013.

Njezino najnovije djelo "O volumenu vremena" (Over de berekening van ruimte), nagrađeno je nagradom Nordic Council Literature Prize 2022. godine (dijelovi 1 do 3 od ukupno 7 planiranih dijelova). Žiri ga je opisao kao remek-djelo svog vremena.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.