Péter Esterházy jedan od najcjenjenijih suvremenih europskih pisaca u svojoj najnovijoj knjizi "Njemačka u šesnaestercu" duhovito i toplo, a istovremeno ironično i cinično opisuje što je nogomet bio i što je postao. Pripovijedajući o sebi i svojoj obitelji, šećući travnjacima malih lokalnih klubova po Mađarskoj i Njemačkoj napisao je roman koji govori o nogometu i svijetu.

Esterházy o nogometu kaže: "Fućka mi se za pravednost i dostojanstvo! Nije štos u tome hoće li pobijediti bolji, nego da smo to mi!" "Sinu sam htio razjasniti da svijet ipak nije samo dolina suza. Da naposljetku ipak nije samo to. Pa evo, tu su Brazilci, koji doduše nisu realnost, a ipak postoje. I da je istina sve što vjerujemo da jesu, da znaju štopati u zraku, da su nedostižni u rezanim udarcima, da stoji sve ono o plesu, o pijesku, o Copacabani. Da postoji nada. I preplanule žene."
"Temeljna pozicija: prije sam postao nogometaš nego pisac."

Péter Esterházy rođen je 1950. u Budimpešti u jednoj od najstarijih mađarskih aristokratskih obitelji. Po završetku studija matematike i prirodnih znanosti jedno je vrijeme radio kao sistem-inženjer, a od 1978. djeluje kao slobodni pisac. Danas je jedan od najznačajnijih i najprevođenijih suvremenih mađarskih pisaca. Prvu knjigu, eksperimentalni vijenac kratkih priča "Fancsikó i Pinta" objavio je 1976., a nakon nje slijedi čitav niz romana, knjiga priča i eseja, među kojima valja istaknuti romane "Roman o proizvodnji", "Pomoćni glagoli srca", "Mala mađarska pornografija", "Hrabalova knjiga"), "Pogled grofice Hahn-Hahn – Dunavom nizvodno", te zbirku kratkih proznih fragmenata "Žena". Njegovo bez sumnje najznačajnije i najzahtjevnije djelo je roman "Harmonia caelestis", za koji je dobio i najveća priznanja. Nakon što je u mađarskom arhivu otkrio da mu je otac bio suradnik mađarske tajne policije napisao je nastavak svojeg najznačajnijeg djela "Harmonie caelesits" – "Poboljšano izdanje".

Njegova djela do sada su prevedena na više od dvadeset jezika. Nagrađen je nizom međunarodnih književnih nagrada, između ostalih Nagradom Sándor-Mária, Vilenicom i Herderovom nagradom, nagradom Premio Grinzane Cavour i Mirovnom nagradom njemačkih nakladnika i knjižara. Igrao nogomet od najranijeg djetinjstva, nastupao i u službenim utakmicama u jednom mađarskom četveroligašu.

Péter Esterházy (14. travnja 1950. - 14. srpnja 2016.) rođen je u Budimpešti u jednoj od najstarijih mađarskih aristokratskih obitelji. Završio je gimnaziju u Budimpešti u jednoj od rijetkih nezatvorenih crkvenih škola u Mađarskoj. Po završetku studija matematike i prirodnih znanosti jedno je vrijeme radio kao sistem-inženjer, a od 1978. djeluje kao slobodni pisac. Danas spada među najznačajnije i najprevođenije suvremene mađarske pisce.

Prvu knjigu, eksperimentalni vijenac kratkih priča "Fancsikó i Pinta" (Fancsikó és Pinta) objavio je 1976, a nakon nje slijedi čitav niz romana, knjiga priča i eseja, među kojima valja istaknuti "Roman o proizvodnji" (Termelési regény) iz 1979. Tim svojim prvim parodičnim i satiričnim romanom o socijalističkom realizmu stekao je brojne poklonike u Mađarskoj. Slijedi iznimno uspješan i prevođen roman "Mala mađarska pornografija" (Kis magyar pornográfia) 1984. u kojem se miješaju esejistički pasaži s anegdotama i osobnim refleksijama o životu pod komunizmom. "Hrabalova knjiga" (Hrabal könyve) iz 1990. roman je o ženi koja vodi imaginarni dijalog s najvažnijim srednjoeuropskim piscem druge polovice 20. stoljeća, Čehom Bohumilom Hrabalom Roman o srednjoj Europi "Pogled grofice Hahn-Hahn. Dunavom nizvodno" (Hahn-Hahn grófnő pillantása. Lefelé a Dunán) iz 1991. i zbirka 97 kratkih proznih fragmenata "Žena" (Egy nő) iz 1995. govore o odnosu žene i pripovjedača.

Njegovo bez sumnje najveće i najzahtjevnije djelo je roman "Harmonia caelestis" (2000.), o povijesti Srednje Europe i obitelji Esterházy, za koji je dobio i najveća priznanja. Knjiga je dobila i literarni nastavak nakon što je Esterházy saznao da je njegov otac bio špijun komunističke tajne službe. Njegova djela do sada su prevedena na više od dvadeset jezika. Nagrađen je nizom međunarodnih književnih nagrada i priznanja, između ostalih Nagradom Sándor-Mária, Vilenicom i Herderovom nagradom.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.