Bartol Kašić
Autobiografija isusovca Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku : (1575. - 1625.)
- Nakladnik: Školska knjiga
- Urednik: Vladimir Horvat
- Prijevod: Vladimir Horvat
- 11/2006.
- 342 str., tvrdi uvez
- ISBN 9530612168
- Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Isusovac Bartol Kašić jedan je od najznačajnijih hrvatskih velikana i najplodnijih pisaca 17. stoljeća, ali je ipak našoj javnosti nedovoljno poznat. Cijeli je svoj život, od rođenja u Pagu 15. kolovoza 1575. do smrti u Rimu 28. prosinca 1650., posvetio Bogu te kulturnome i duhovnom dobru svoga hrvatskog naroda koji je upravo tada proživljavao jedno od najtežih razdoblja svoje povijesti.
Po svojem «Konverzacijskom priručniku» (1595.), «Hrvatsko-talijanskom rječniku» (1599.) i «Gramatici» (1604.) Bartol Kašić je prvi hrvatski jezikoslovac. On je ujedno plodan pisac, autor dvadesetak objavljenih knjiga i desetak rukopisnih djela, pjesnički prevoditelj «Himana» i «Psalama» (prvih 50) i pjesnik prve hrvatske tragedije «Venefrida» (1629.), prevoditelj «Biblije» i «Rituala rimskog» (1640.), vrstan teolog, veliki misionar i papinski vizitator, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu i u Loretu. U «Apologiji», obrani svoje zabranjivane «Hrvatske Biblije» (objavljene tek 1999.) i prikaza svih slavenskih prijevoda, on je jedan od prvih slavista.
Ujedno je autor latinske «Autobiografije», koju je počeo pisati već od 1639. (a ne tek od 1649., kako se obično navodi), ali je do smrti svoj život i djelovanje uspio prikazati samo do 1625., dakle prvih 50 godina života. Tu latinsku «Autobiografiju» s bilješkama je objavio isusovac Miroslav Vanino u Akademijinoj Građi za povijest književnosti hrvatske, (knj. XV., Zagreb, 1940).
Stjepan Sršan priredio je prijevod samo toga latinskog teksta, koji prikazuje Kašićev život od 1575. do 1625., i objavio ga s Vaninovim uvodom i bilješkama najprije pod naslovom «Putovanja južnoslavenskim zemljama» (Privlaka, 1987.), a zatim pod naslovom «Život Bartola Kašića» (Osijek, 1999.).
Da bismo prikazali sav Kašićev život, u ovom izdanju «Autobiografije isusovca Bartola Kašica» objavljujen je najprije prijevod latinskog teksta, zatim latinski original, a u dodatku je obrađeno razdoblje od 1625. do 1650. Ta posljednja trećina Kašićeva života zapravo je najplodnija i najzanimljivija zbog njegove borbe za uvođenje hrvatskoga jezika u književnost i liturgiju.
Nadamo se da će ovo cjelovito izdanje Autobiografije u prijevodu i izvorniku s dodatkom pomoći da taj velikan postane poznatiji našoj javnosti. Vrijeme je da ga znanost konačno objektivno vrjednuje. On je začetnik standardizacije hrvatskog jezika i s njim je zapravo započeo prvi hrvatski narodni preporod.
Prof. dr. sc. Vladimir Horvat, D.I.
Po svojem «Konverzacijskom priručniku» (1595.), «Hrvatsko-talijanskom rječniku» (1599.) i «Gramatici» (1604.) Bartol Kašić je prvi hrvatski jezikoslovac. On je ujedno plodan pisac, autor dvadesetak objavljenih knjiga i desetak rukopisnih djela, pjesnički prevoditelj «Himana» i «Psalama» (prvih 50) i pjesnik prve hrvatske tragedije «Venefrida» (1629.), prevoditelj «Biblije» i «Rituala rimskog» (1640.), vrstan teolog, veliki misionar i papinski vizitator, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu i u Loretu. U «Apologiji», obrani svoje zabranjivane «Hrvatske Biblije» (objavljene tek 1999.) i prikaza svih slavenskih prijevoda, on je jedan od prvih slavista.
Ujedno je autor latinske «Autobiografije», koju je počeo pisati već od 1639. (a ne tek od 1649., kako se obično navodi), ali je do smrti svoj život i djelovanje uspio prikazati samo do 1625., dakle prvih 50 godina života. Tu latinsku «Autobiografiju» s bilješkama je objavio isusovac Miroslav Vanino u Akademijinoj Građi za povijest književnosti hrvatske, (knj. XV., Zagreb, 1940).
Stjepan Sršan priredio je prijevod samo toga latinskog teksta, koji prikazuje Kašićev život od 1575. do 1625., i objavio ga s Vaninovim uvodom i bilješkama najprije pod naslovom «Putovanja južnoslavenskim zemljama» (Privlaka, 1987.), a zatim pod naslovom «Život Bartola Kašića» (Osijek, 1999.).
Da bismo prikazali sav Kašićev život, u ovom izdanju «Autobiografije isusovca Bartola Kašica» objavljujen je najprije prijevod latinskog teksta, zatim latinski original, a u dodatku je obrađeno razdoblje od 1625. do 1650. Ta posljednja trećina Kašićeva života zapravo je najplodnija i najzanimljivija zbog njegove borbe za uvođenje hrvatskoga jezika u književnost i liturgiju.
Nadamo se da će ovo cjelovito izdanje Autobiografije u prijevodu i izvorniku s dodatkom pomoći da taj velikan postane poznatiji našoj javnosti. Vrijeme je da ga znanost konačno objektivno vrjednuje. On je začetnik standardizacije hrvatskog jezika i s njim je zapravo započeo prvi hrvatski narodni preporod.
Prof. dr. sc. Vladimir Horvat, D.I.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
