Da se usred najcrnjih ratnih dana i pod najžešćom ideolooškom spregom može odvijati bujan intelektualni i kulturni život potvrđuje slučaj endehaške dionice hrvatske književnosti i hrvatske književne kritike, koje je iznimno prodornim i poticajnim uvidima u sistem i cjelinu ondašnje književnosti obradio književni povjesničar Ivica Matičević.

Ono što su Stanko Lasić, Dubravko Jelčić i Branimir Donat u svojim istraživanjima nagovijestili i započeli - temu endehaške književne kritike koja unatoč sveobuhvatnom i represivnom ideološko-političkom zagrljaju i diktatu zadržava visoke estetske kriterije i "svijest o važnosti, vrijednosti i odgovornosti spram vlastita izbora i pristupa predmetu obrade" - Matičević je sustavno i detaljno prostudirao, napisavši pionirsko djelo o razdoblju što ga je hrvatska književna historiografija zbog raznoraznih razloga ili jednostavno bez razloga, redovito preskakala.

Nije tome tako davno da Stanko Lasić u svojoj Krležologiji na jedan lijep način izražava svojevrsnu zavist prema istraživačima koji će studirati endehašku kulturnu proizvodnju, tu bujicu estetskih, književnih, pa naravno, i osobnih polariteta, povijesnu dramu predvodnika životnog i kulturnog aktivizma neprispodobiva podneblju i vremenu u kojemu se odvija.

U gotovo tisuću kritičkih tekstova objavljenih u zagrebačkoj periodici ("Književni tjednik", "Plava revija", "Plug", "Hrvatska revija", "Vienac", "Spremnost", "Hrvatski narod"), autor je pronašao pravi povijesnoknjiževni rudnik zlata: zarobljenu, zagubljenu, zaboravljenu, a nadasve vrijednu i provokativnu književnost.

Ivica Matičević, povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar, rođen je 12. ožujka 1966. u Slavonskom Brodu. Studij komparativne književnosti i opće lingvistike završio je 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1996. magistrirao a 2007. doktorirao s temama iz novije hrvatske književnosti. Od 1992. zaposlen je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagreb.

God. 2002-2008. bio je glavni urednik Matičina «Vijenca» te 2008-2009. izvršni urednik Biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Objavio je više samostalnih autorskih knjiga, veliki broj znanstvenih i stručnih radova i članaka, priredio je 70-ak knjiga izabranih djela hrvatskih i europskih pisaca. Od 2012. do danas urednik je Male knjižnice DHK, a od 2009. do 2018. bio je urednik u nakladničkoj kući Ex libris, Zagreb. Suradnik je izdanja LZ Miroslav Krleža te redaktor Enciklopedije Matice hrvatske. Od 2014. do danas član je Upravnog odbora DHK, a 2020-2023. bio je predsjednik Odbora Fonda Miroslav Krleža.

Dobitnik je Nagrade HAZU za književnost 2007., Nagrade Matice hrvatske za kritiku i esejistiku A. G. Matoš 2007., Nagrade Julije Benešić za najbolju knjigu književnih kritika 2016. i Nagrade Zvane Črnja 2016. za najbolju hrvatsku knjigu eseja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.