Dubravka Ugrešić laća se zadatka da protejski lik Babe Jage upiše u kontekst ženske starosti i starenja u našem vremenu. Rezultat je nadahnut i uživljen, veoma duhovit, ali trpak: bolno, otrovno vjeran potresnoj istini koje smo itekako svjesni, ali joj se najčešće bojimo pogledati u oči.

No od posljednjih umornih bitaka u vječnome tihom ratu između majke i kćeri usred novozagrebačkog betona, preko sjetnog povratka korijenima ženske loze u bugarskoj Varni i pravoga vještičjeg sijela u bapskom raju čeških toplica, autorica prede priču koja prije svega oživljava drevni mit o ženskoj emancipaciji - autentično slavenski, ali za sve prostore i sva vremena.

«Neuhvatljiva i kapriciozna Baba Jaga nastupa negdje kao pomoćnica, negdje kao osvetnica, negdje kao stražarica između dva svijeta, negdje kao medijator između svjetova, ali i medijator između samih junaka pripovijesti, negdje kao prepreka, negdje kao darovateljica, negdje kao zla, a negdje kao dobra starica. Većina interpretatora svrstava Baba Jagu u razgrananu mitološku porodicu starih i ružnih žena s određenim moćima, u tipologiju koju poznaju sve mitologije na svijetu.»

«Ja, Aba Bagay, pripadam "proleterkama", babljoj internacionalni, ja sam ona tamo! Što je, niste se, valjda, prepali? Znate i sami da su žene majstorice pretvorbe, tomu ih je naučio vjekovni život u ilegali, savladale su sve vještine preživljavanja, uostalom, nije li im otpočetka rečeno da su nastale od Adamova rebra i da su na ovome svijetu samo zato da bi rađale njegovu djecu...»

Novi roman jedne od najčitanijih i najprevođenijih domaćih književnica Dubravke Ugrešić hrvatski je prilog svjetskoj biblioteci Mitovi koju na domaćem tržištu prati naklada Vuković&Runjić.  

Poglavlje!

Dubravka Ugrešić (1949) jedna je od najuspješnijih hrvatskih književnica. Uz plodnu književnu karijeru, niz je godina djelovala pri Institutu za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao teoretičarka i prevoditeljica najpoznatija je po "Novoj ruskoj prozi" (1980), te "Pojmovniku ruske avangarde" (1984) u suradnji s Aleksandrom Flakerom. Hrvatsku napušta 1993., a danas živi u Amsterdamu i povremeno predaje na američkim i europskim sveučilištima.

Objavila je knjige: "Poza za prozu", "Štefica Cvek u raljama života", "Život je bajka", "Forsiranje romana-reke", "Američki fikcionar", "Kultura laži", "Muzej bezuvjetne predaje", "Zabranjeno čitanje", "Ministarstvo boli", "Nikog nema doma", "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica". Djela su joj prevedena na više od dvadeset jezika i dobitnica je nekoliko europskih i domaćih književnih nagrada.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.