«Dvorac u šumi» posljednji je roman američke književne legende Normana Mailera: priča o djetinjstvu Adolfa Hitlera iz perspektive zloduha Dietera, kojemu je zadatak da ga izvede na poznati nam pogubni put. U prethodnom romanu, «Evanđelje po Sinu» iz 1997., Mailer se bavio ranom mladosti Isusa Krista: u "Dvorcu u šumi" pruža mu kontroverzni pandan koji je uzbudio duhove i podijelio kritiku.

Ovome “neobičnom čudovištu” od romana ne možemo zanijekati konceptualnu odvažnost, upravo kockarsku smjelost u poigravanju s književnom recepcijom. Autor promišljeno piše stilsku vježbu u ključu trivijalne književnosti, tradicionalni bildungsroman svjesno provlači kroz sito tinejdžerskih pop-vrsta i igra na stečevine voajerizma novodobnih reality žanrova.

No njegova se studija disfunkcionalne obitelji austrijskoga srednjeg sloja u 19. stoljeću razvija u znaku Freuda, analizom romantičnih nacionalizama srednje Europe, te svođenja računa s religijskim i metafizičkim kanonom zapadnoga kruga.
Pročitaj poglavlje!

***

Norman Mailer (1923–2007.), veliki književnik i novinar, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, vatreni aktivist i samotni buntovnik protiv establišmenta, provokativni rušitelj tabua, likom je i djelom obilježio američku književnu scenu druge polovice dvadesetog stoljeća. Na juriš ju je osvojio prvijencem Goli i mrtvi – neupitnim remek-djelom i najboljim američkim romanom o ratu na Pacifiku. U bogatoj karijeri, ostvario je niz nezaboravnih naslova: Park jelena, Američki san, Vojske noći, Krvnikovu pjesmu, Evanđelje po Sinu – romane i oglede u kojima razglobljuje odnose fikcionalnosti, nefikcionalnosti, biografije, književnosti i života.

Odrastao u Brooklynu, diplomirao na Harvardu 1943. te sudjelovao u II. svj. ratu na Pacifiku. God. 1948. objavio je svoj prvi roman, "Goli i mrtvi" ("The Naked and the Dead"), koji je odmah postigao veliku popularnost i pohvale kritičara, te se smatra najboljim američkim romanom o II. svj. ratu. Sljedeće je desetljeće bilo razdoblje njegove životne i stvaralačke krize. Egocentrik, željan publiciteta u to je doba vrlo neumjereno i burno živio u bohemskoj četvrti New Yorka, Greenwich Villageu. U 1950-im i 1960-im godinama oštro je napadao američki establishment, no nije vjerovao u organizirani otpor, nego se borio kao pojedinac, javno rušeći društvene tabue i pišući nadasve šokantne i izazovne, katkad i egzaltirano "vizionarske" tekstove. Stvorio je velik opus, zaradio mnogo novca i s vremenom napustio ulogu buntovnika.

Nakon "Golih i mrtvih" i nekoliko slabije prihvaćenih romana slijedi njegov skandalozni, ali možda najznačajniji roman "Američki san" ("An American Dream", 1965).

Napisao je i više nefikcionalnih djela o događajima i ličnostima svojega doba: "Vojske noći: povijest kao roman, roman kao povijest" ("The Armies of the Night: History as a Novel, the Novel as History", 1968); "Miami i opsada Chicaga" ("Miami and the Siege of Chicago", 1968); "O vatri na Mjesecu" ("Of a Fire on the Moon", 1970); "Marylin" (1973), razmišljanja o biografiji glumice M. Monroe.

Zatim slijedi "neizmišljeni" roman "Krvnikova pjesma" ("The Executioner's Song", 1979), koji se zasniva na sudskim materijalima i Mailerovim intervjuima s višestrukim ubojicom Garyjem Gilmoreom; "Drevne večeri" ("Ancient Evenings", 1983), golemi "povijesni" roman smješten u Egipat; "Sablast bludnice" ("Harlot 's Ghost", 1991), opsežni roman o CIA-i, te "Oswaldovu priču: američki misterij" ("Oswald's Tale: An American Mystery" 1995), o ubojstvu predsjednika J. F. Kennedyja, itd.

Norman Mailer ženio se šest puta i ima devetero djece.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.