"Čovjek izjavljuje: "Ja sam živ", ne znajući da ga jedino strah od smrti porobljava u taj život. I kaže: "Uživam", ne znajući da ga je priroda porobila.
Priroda nas sve iskorištava. Mislite da uživate, ali gledano na duži rok, zapravo vas je priroda nadmudrila i vi postajete samo tlo na kojem rastu nove biljke. A ipak i dalje mislimo da uživamo. Tako se kolo okreće dalje.
Skačemo na svaki mig prirode. Ako se nešto čuje, ja moram saznati što je to. Ako se nešto događa, ja to moram vidjeti. Poput majmuna. Svatko od nas je poput tisuću majmuna u jednom. Majmuni su znatiželjni. Takva je i naša priroda, a onda je mi zovemo "uživanjem". Krasan nam je taj govor! Naprosto uživamo u svijetu!
Naravno da "uživamo" kada priroda tako hoće. Prekrasan zvuk... čujem ga. Kao da sam mogao birati hoću li ga čuti! Priroda nam naređuje: "U provaliju jada..." i mi netom postajemo jadni. Kakve neznalice! Slušate me dok pričam, i netko misli da sam učen, dok me drugi smatra budalom. Kakvo poniženje, kakvo ropstvo, kakvo neznanje! Tumaramo u mraku i sudaramo se glavama...

***

Ovdje smo zbog spoznaje, zbog slobode. Cilj nam je da spoznamo, ne bismo li se time oslobodili. Naš je život jedan sveopći jecaj za slobodom. Biljka izrasta iz sjemena, iskorištavajući zemlju i uspinjući se k nebu. Što to sunce nudi zemlji? Što je vaš život? Borba za slobodom. Priroda pokušava sputati, a duša se pokušava osloboditi. Neprestana borba s prirodom. U toj borbi mnoge će stvari biti razbijene i uništene. U tome je vaš stvarni jad. Velika se prašina uzdiže na bojnome polju.
Priroda kaže: "Ja ću pobijediti."
Ali duša uzvraća: "Pobjednica moram biti ja."
Priroda: "Stani! Nudim ti malo ugode, samo budi mirna."
Duša na trenutak uživa, biva u zabludi, ali netom ponovno žudi za slobodom. Prepoznajete li taj vječni jecaj duše? On se odigrava oduvijek i u svakom od nas. Bivamo u zabludi zbog siromaštva, a zatim postajemo bogati, i bivamo u zabludi zbog bogatstva. Mi smo neznalice. Čitamo i učimo i bivamo zavarani tim znanjem, znanjem kojime niti jedan čovjek ne može biti zadovoljen. Uzroci i jada i blagoslova u ovom su svijetu isti. Kako možete biti zadovoljni ovim svijetom? Kada bi sutra ovaj svijet postao sam raj, mi bismo rekli: "Ne valja! Dajte nam nešto drugo." Beskonačna ljudska duša nikada ne može biti umirena ičime osim vlastitim Beskonačnim jastvom."

'Bhakti Yoga' je stvarna i istinska potraga za Bogom, potraga koja počinje, koja se odvija i koja završava u ljubavi. Jedan jedini trenutak krajnje ljubavi prema Bogu donosi nam vječnu slobodu. 'Bhakti' je intenzivna ljubav prema Bogu. Kada je čovjek dosegne, on voli sve i svakoga; on postaje zauvijek zadovoljan. Ovakvu ljubav ne možemo reducirati ni na kakvo svjetovno zadovoljstvo, jer sve dok postoje svjetovne želje takva vrsta ljubavi ne dolazi. Bhakti je značajnija od Karme, značajnija od Yoge. I Karma i Yoga odnose se na neki objekt, dok je 'Bhakti' sama sebi svrha, način ostvarenja i krajnji cilj.

U najuzvišenijem smislu 'Bhakti' označava neprestanu i spontanu umnu usmjerenost k Bogu, bez obzira na sve okolnosti. 'Bhakti' podrazumijeva osjećaj zadovoljstva zbog kontakta s Njim, znajući daje On najplemenitije među bićima. 'Bhakti' nije potaknuta željom da na tu ljubav bude uzvraćeno, već ispunjenje pronalazi u samom služenju putem ljubavi.

U širem smislu 'Bhakti' uključuje sve djelatnosti koje pomažu u njezinom potpunom ostvarenju.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.