U ovom djelu Schopenhauer daje savjete i naputke, kako usprkos neugodama ljudskoga postojanja na najbolji mogući način, pa čak i sretno, prolaziti kroz život. Spretan, živahan stil, izoštren dar zapažanja i široka misaona perspektiva, priskrbile su ovom djelu još za života autora veliki uspjeh.

"Ljudi se tisuću puta više trse oko stjecanja bogatstva nego oko izobrazbe duha; dok sasvim sigurno našoj sreći mnogo više pridonosi ono što jesmo nego ono što imamo. Stoga viđamo ponekog od tih ljudi, neprestano zaposlene, radišne poput mrava, od jutra do večeri zaokupljene samo time kako da povećaju već postojeće bogatstvo. Oni ne vide ništa drugo osim skučenog područja sredstava za ostvarivanje toga; njihov je duh prazan i stoga za sve ostalo neprijemčiv. Najviši užici, duhovni, njemu su nepristupačni; onim drugim prolaznim, čulnim, što stoje malo vremena, ali mnogo novaca, uporno pokušava nadomjestiti one druge.

Na kraju života, kao rezultat istoga, ako mu je sreća bila sklona, zaista pred sobom ima priličnu gomilu novca, a njegovo umnožavanje ili, pak, rasipanje sada prepušta svojim nasljednicima. Stoga je takav životni put, bez obzira na to, bio on proveden s ozbiljnošću i dostojanstvom, isto tako nerazuman poput onoga čiji je simbol mogao biti i kapa dvorske lude."

Arthur Schopenhauer (1788., Danzig – 1860., Frankfurt) bio je njemački filozof. Od 1820. radio je kao privatni docent na Sveučilištu u Berlinu, ali je ubrzo, zbog nesuglasica s Hegelom, prestao predavati. Od 1832. živio je u Frankfurtu, gdje je radio kao privatni učitelj.

Kritički nastavljajući filozofiju klasičnoga njemačkog idealizma, izgradio je originalnu i jedinstvenu doktrinu koja uključuje epistemologiju, metafiziku, estetiku i etiku, a naziva se filozofijom pesimizma. Prema Schopenhauerovoj filozofiji, čovjekov je život samo beskonačna patnja i niz poraza, stoga je ovaj svijet najgori od svih mogućih svjetova, a etički smisao može se naći jedino u samilosti i pomoći drugome.

Značajnija djela su mu "Svijet kao volja i predodžba", "O vidu i bojama", "O volji u prirodi", "Parerga i paralipomena", "Dva temeljna problema etike" i "Eristička dijalektika".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.