Rudolf Arnheim
Novi eseji o psihologiji umjetnosti
- Nakladnik: Matica hrvatska
- Prijevod: Vesna Domani-Hardy
- 05/2009.
- 342 str., meki uvez
- ISBN 9789531508506
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga eseja klasika moderne teorije umjetnosti Rudolfa Arnheima posvećena je povijesti i teoriji umjetnosti, psihologiji i psihofizici. U njoj Arnheim pobliže proučava razumijevanje boje, pjesništvo, metafore Danteova Čistilišta, fotografiju, značenje glazbe i zemljopisnih karata, obrnutu perspektivu, umjetnički odgoj, umjetnost kao terapiju...
O čemu god da piše, Arnheima zanima ponajprije pojam vizualnoga razmišljanja, "povjerenje u intelekt koji opažajno/intuitivno pretvara u spoznajno, u osviještenu rešetku emocija i znanja" (Tonko Maroević). Ta metodologija "kreativnog oka" pomogla je Arnheimu da napiše svježe, izvorne i poticajne eseje u kojima se na najbolji mogući način povezuju mišljenje i opažanje, intelektualna radost i analitička strogoća.
"Prije dva desetljeća moji odani i strpljivi izdavači tiskali su mi prvu knjigu eseja 'Prema psihologiji umjetnosti'. Što je tada bila novost, danas je gotovo utvrđena znanost. Ali, umjesto da pokušam dati sustavan pregled područja psihologije umjetnosti, nastavio sam svoje pohode u posebno problematična područja koja su poticala moju znatiželju. Želio sam, u svakom od opisanih slučajeva, objasniti ono što tema zahtijeva i zbog čega sam morao pooštriti određena osnovna načela i istražiti opseg njihova primjenjivanja.
Međutim, u prirodi ovih tekstova nije da se nameću svojim naslovima, nego da prije svega ukažu na sveopću primjenu tih načela. Kada sam građu prikupio i vidio je kao cjelinu, i mene je iznenadila njihova raznovrsnost. Nadam se da se ova repriza glavnih tema neće shvatiti samo kao njihovo puko ponavljanje, obavezno dosadno čitatelju, nego ponajprije kao veza kojom bi se različita gledišta ujedinila, da im se u zdanju mišljenja dade ono mjesto koje im pripada.
Moje je zanimanje za epistemologiju, odnosno proučavanje spoznajnog svojstva uma u komunikaciji sa stvarnim svijetom, stalno. Od početka sam uvjeren da je dominantan instrument te komunikacije osjetilno opažanje, posebno ono vizualno. Iz toga proizlazi da ono nije mehaničko bilježenje podražaja koje fizički svijet nameće receptorima čovjeka ili životinje, nego aktivno i stvaralačko prihvaćanje strukture. Psihologija geštalta bavi se analizom tipa postupka kojim se to prihvaćanje strukture i postiže. Ono služi da se organizmu osigura ne samo potreban inventar objekata, nego i primarno dinamično izražavanje oblika, boja i muzičkih tonova. Prožimajući se, opažajno izražavanje, čini umjetnost mogućom..."
( iz Predgovora R. Arnheima, Michigan 1984. )
O čemu god da piše, Arnheima zanima ponajprije pojam vizualnoga razmišljanja, "povjerenje u intelekt koji opažajno/intuitivno pretvara u spoznajno, u osviještenu rešetku emocija i znanja" (Tonko Maroević). Ta metodologija "kreativnog oka" pomogla je Arnheimu da napiše svježe, izvorne i poticajne eseje u kojima se na najbolji mogući način povezuju mišljenje i opažanje, intelektualna radost i analitička strogoća.
"Prije dva desetljeća moji odani i strpljivi izdavači tiskali su mi prvu knjigu eseja 'Prema psihologiji umjetnosti'. Što je tada bila novost, danas je gotovo utvrđena znanost. Ali, umjesto da pokušam dati sustavan pregled područja psihologije umjetnosti, nastavio sam svoje pohode u posebno problematična područja koja su poticala moju znatiželju. Želio sam, u svakom od opisanih slučajeva, objasniti ono što tema zahtijeva i zbog čega sam morao pooštriti određena osnovna načela i istražiti opseg njihova primjenjivanja.
Međutim, u prirodi ovih tekstova nije da se nameću svojim naslovima, nego da prije svega ukažu na sveopću primjenu tih načela. Kada sam građu prikupio i vidio je kao cjelinu, i mene je iznenadila njihova raznovrsnost. Nadam se da se ova repriza glavnih tema neće shvatiti samo kao njihovo puko ponavljanje, obavezno dosadno čitatelju, nego ponajprije kao veza kojom bi se različita gledišta ujedinila, da im se u zdanju mišljenja dade ono mjesto koje im pripada.
Moje je zanimanje za epistemologiju, odnosno proučavanje spoznajnog svojstva uma u komunikaciji sa stvarnim svijetom, stalno. Od početka sam uvjeren da je dominantan instrument te komunikacije osjetilno opažanje, posebno ono vizualno. Iz toga proizlazi da ono nije mehaničko bilježenje podražaja koje fizički svijet nameće receptorima čovjeka ili životinje, nego aktivno i stvaralačko prihvaćanje strukture. Psihologija geštalta bavi se analizom tipa postupka kojim se to prihvaćanje strukture i postiže. Ono služi da se organizmu osigura ne samo potreban inventar objekata, nego i primarno dinamično izražavanje oblika, boja i muzičkih tonova. Prožimajući se, opažajno izražavanje, čini umjetnost mogućom..."
( iz Predgovora R. Arnheima, Michigan 1984. )
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
