Cormaca McCarthyja gotovo da i nije potrebno predstavljati hrvatskom čitatelju. No to sa sigurnošću, iako je riječ o jednom od najznačajnijih američkih suvremenih prozaika, možemo ustvrditi tek nakon svjetskog uspjeha ekranizacije njegova romanesknog bestselera "Ovo nije zemlja za starce" braće Coen.

Film je 'pokupio' četiri Oscara, uključujući one za najbolji film, najbolju režiju i najbolju sporednu mušku ulogu (izvrsni Javier Bardem), a možda je najbolja preporuka ovom mračnom trileru smještenom na američko-meksičku granicu 1980. godine upravo činjenica da još za nekoliko kopalja bolje funkcionira u svojem izvornom mediju - McCarthyjevoj vrhunskoj, maksimalno dinamičnoj, dokumentarno vjernoj i istovremeno minuciozno cizeliranoj prozi.

U narativnu matricu, koja je baštinila mnogo kako od vesterna tako i od romana ceste, 'upakirana' je arhetipska priča o dobru i zlu, dekadenciji i njenim moralnim konzekvencama. No jedna od poanti ove 'izgubljene zemlje' jest da je za moraliziranje sposoban, prema onoj narodnoj 'pričat' će tko preživi', zaista samo onaj tko uspije dovoljno dugo sačuvati glavu na ramenima.

A ti su, u McCharthyjevu makabričnom svijetu u kojem si čovjek ne može priuštiti neprijatelje - zaista rijetki.

Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.

Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani "Svi lijepi konji", "Cesta", "Božje dijete" i "Ovo nije zemlja za starce" – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.

Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu "The Orchard Keeper" (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima "Outer Dark" (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, "Child of God" (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i "Suttree" (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.

McCarthyjev "Krvavi meridijan" (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.

McCarthy je postigao slavu romanom "Svi lijepi konji" (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, "The Crossing" (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman "Cities of the Plain" (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.

Među njegovim je kasnijim djelima roman "Ovo nije zemlja za starce" (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj "Cesti" (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.

Posljednji su njegovi objavljeni romani "Putnik" i "Stella Maris" (2022.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.