Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Nenad Vekarić

Nevidljive pukotine: Dubrovački vlasteoski klanovi

Spoznaja o bespoštednom klanovskom nad­metanju dviju vlasteoskih frakcija, tzv. salamankeza i sorboneza, koje je nakon ubojstva Frana Gondule 1589. i Velike zavjere 1610/2. godine utjecalo na svaku bitnu političku od­luku u Dubrovačkoj Republici, nametnula je pitanje: je li ubojstvo Frana Gondule doista bio početak raskola između vlastele ili je taj događaj bio samo jedna karika u razdoru, čiji korijeni sežu dublje u prošlost? Koji su bili stvarni razlozi ubojstva Frana Gondule? Po­stoji li veza između Držićevih urotničkih poku­šaja i ubojstva Frana Gondule i Velike zavjere? Postoji li veza između Velike zavjere i ranijih dubrovačkih urota?

Traženje odgovora na ova pitanja, korak po korak, usmjeravalo je istraživanje sve dublje u prošlost, sve do svrgavanja dubrovačkog kneza Damjana Jude, koje pada u vrijeme kad postoje tek rijetka prvorazredna vrela, pa tako ni taj slučaj nije ostao zapisan, već za nj sazna­jemo kroz legendu koju su prenijeli dubro­vački kroničari. Kako će se u knjizi vidjeti, čini se da je već tada došlo do rascjepa unutar vlasteoskog staleža, ako se uopće može govo­riti o rascjepu, a ne o normalnom "konkurent­skom" odnosu pretendenata na vlast.

"Naučili" smo na dubrovački vlasteoski stalež gledati kao na homogenu cjelinu, a ona to vjerojatno nikad nije bila. Rivalstvo pojedinih casata, rodova ili skupova casata i rodova (klanova), čini se, mnogo je životnija i realnija od idi­ličnog funkcioniranja vlasteoskog staleža kao cjeline, kao što to, uostalom, pokazuju i brojni primjeri talijanskih gradova (Genova, Firenca, Venecija), u kojima su sukobi među vlastelom ponekad poprimali i znatno oštrije oblike ne­go u Dubrovniku.

Element klanovske borbe, kao važan ele­ment koji može pridonijeti objašnjenju mno­gih dubrovačkih događaja, političkih odluka, ponašanja, stvaralaštva itd., prvo je uočen obje­lodanjivanjem nekih izvještaja s početka 19. stoljeća, koji su pokazali različita politička usmjerenja dubrovačke vlastele neposredno pred pad Dubrovačke Republike. Potom je, zahvaljujući Žarku Muljačiću, "stranačka" di­menzija dobro detektirana u 18. stoljeću, a u daljnjim je istraživanjima protegnuta i na 17. stoljeće.

Za ranije razdoblje, neki su autori naslutili postojanje stranaka, bili na izvrsnom tragu, primjerice Milorad Medini, ali pojavu nisu uspjeli točno artikulirati, pa je dosadašnja historiografija političke sukobe iz razdoblja prije 17. stoljeća prvenstveno promatrala na "osobnoj", a ne klanovskoj razini.

U ovoj je studiji u istraživačkom fokusu element klanovske borbe. Fokusiranje na je­dan element uvijek u sebi krije rizik da ostali bitni elementi promaknu ili se ne spoznaju u realnoj dimenziji. Ovdje posebno želim nagla­siti činjenicu da je klanovski element samo jedan od mnogih elemenata koji su odredili tijek povijesnih događanja u Dubrovniku. Taj element treba promatrati u realnoj dimenziji i u korelaciji sa svim ostalim elementima.

Nada­lje, fokusiranje na ekstremne trenutke (urote), pri čemu promiču sva ona "mirna i tiha" raz­doblja, i nehtijući nameće dojam daje povijest bila sazdana od spletke, obračuna, zločina. Nužno je obuhvatiti sve elemente, "razblažiti" vidljive ekstremne trenutke i apsorbirati nevid­ljive, "obične" trenutke, i tek tad možemo oče­kivati da ćemo se barem približiti mogućnosti razumijevanja procesa i crte povijesnog hoda.

Ova studija pokušava dati naznake klanov­ske borbe prateći ih kroz ključne događaje dubrovačke povijesti. Mnoge nepoznanice još uvijek postoje, mnoga pitanja ostaju otvorena. Zacijelo će i neki ovdje izneseni zaključci biti ispravljeni i opovrgnuti daljnjim istraživanji­ma. Iščitavanje dubrovačkih arhivskih doku­menata, uz svijest o postojanju klanovske bor­be, donijet će s vremenom nove spoznaje.

Pozicioniranje dubrovačkih vlasteoskih rodova, casata i pojedinaca ovdje je tek naznačeno, negdje s većom, negdje s manjom sigurnošću. Za točno definiranje svih rodova i njihovih ogranaka, ako to uopće bude moguće učiniti onako kako se moglo postići za 17. i 18. sto­ljeće, kada je raskol prešao na "biološku" ra­zinu pa se genealoškim putem nedvojbeno mogla utvrditi klanovska pripadnost svakog vlastelina, bit će potrebna analiza velikog bro­ja arhivskih dokumenata, od onih koji osvjet­ljavaju nečiju političku aktivnost i stvarala­štvo, pa do onih koji ukazuju na privatne veze (ženidbene veze, kumovi, svjedoci i izvršitelji oporuka i sl.).

( iz Predgovora autora)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –