Koja je sličnost izeđu poezije i kaktusa? Oboje bodu.

Kada je riječ o pjesničkom prvijencu Asje Bakić, valjanost ove usporedbe osim naslova potvrđuju i stihovi u kojima njezina lirska junakinja daje recepturu za osobit pristup pisanju: treba pojesti osu, "ispljunuti krilca / a žaoku slaviti na vrh jezika". Rezultat? Pretežno vrlo kratke, precizne i nadasve duhovite pjesme, koje ne dopuštaju da se dvoji što je pjesnikinja htjela reći, već izravno ubadaju, i to najčešće dojmljivim poantama: jednostavnost u izvedbi udružena je s majstorski izbrušenom satirom, čijega peckavog podsmijeha u Asjinom pjesničkom svijetu nitko nije pošteđen, ponajmanje sama pjesnikinja.

Politika i erotika njezine su omiljene teme - prvu poezija obično zaobilazi, nastojeći ostati čistih ruku, a kako Asju u pjesništvu zanima nešto drugačiji tip higijene, ona politiku bez straha doziva u pjesnički ring. Erotici također pristupa iz perspektive teške kategorije: uvriježeni intimizam zamijenjen je porno-kadrom koji, suprotno očekivanom, uvijek ostavlja "mjesta za još". Obje ove teme obilježene su izrazitom sviješću da se govori iz pozicije ženskog subjekta, pa se Asjinu poeziju može čitati i kao feminističku, angažiranu na poseban način, sredstvima ironije i demistifikacije, kojima obara stereotipe i brani se od banalnosti.

Ukratko, riječ je o poeziji spremnoj na dvoboje, koja brižno glanca svoju oštricu uperenu prema svijetu, no prihvaća čitatelja prijateljski: njemu je, osim pokojeg uboda, namijenjen prvenstveno glasan smijeh. (Branislav Oblučar)

***

Asja Bakić rođena je 15.7.1982. godine u Tuzli, gdje je završila studij bosanskog jezika i književnosti. Poeziju je objavljivala u nekoliko časopisa s prostora bivše Jugoslavije (ProFemina, Tema, Zarez, Quorum, Treći Trg, Diwan, Poezija, airBeletrina). Autorica je dvaju blogova, "U carstvu melanholije" i "Vlastita soba". Feministkinja je i poliglotkinja. Osim pisanja, bavi se i književnim prevođenjem. Trenutno radi na knjizi priča.

Asja Bakić rođena je 1982. godine u Tuzli, gdje je završila studij bosanskog jezika i književnosti. Poeziju je objavljivala u nekoliko časopisa s prostora bivše Jugoslavije (ProFemina, Tema, Zarez, Quorum, Treći Trg, Diwan, Poezija, airBeletrina). Zajedno s Mašom Grdešić, Lanom Pukanić i Barbarom Pleić Tomić 2014. godine pokrenula je portal za feminističko čitanje popularne kulture Muf. Autorica je knjige poezije "Može i kaktus, samo neka bode" (Aora, 2009.), zbirki kratkih priča "Mars" (Sandorf, 2015.) i "Sladostrašće" (Sandorf, 2020.) te knjige eseja "Dođi, sjest ću ti na lice" (Fraktura, 2020.)

Zbirka priča "Mars" izašla je 2019. godine u američkom izdanju kod nakladničke kuće Feminist Press iz New Yorka. Publishers Weekly uvrstio ju je na godišnju listu najboljih proznih naslova objavljenih na engleskom jeziku.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.