O jeziku se često raspravlja i o njemu mnogi imaju svoje mišljenje, a zbog specifičnih okolnosti u zadnjih dvadesetak godina i problemâ kao što su pitanje samostalnosti hrvatskog jezika u odnosu na srpski, razbuktavanje jezičnog čistunstva, izrazita politizacija jezika i izražavanje nacionalizma kroz jezik, interes je za jezik u Hrvatskoj bio samo potenciran.

Knjiga "Čiji je jezik" plod je višegodišnjeg bavljenja jezikom i lingvistikom autora koji bi se mogao nazvati nekonvencionalnim znanstvenikom, lingvistom koji je i bespoštedan komentator zbilje i kritičar društva, a koja pokušava na jednostavan način govoriti o nekim jezičnim pitanjima koja se u javnosti često javljaju, a koja su nerijetko ne posve jasna i onima koji se profesionalno bave jezikom i lingvistikom.

Aktualne teme koje ovdje obrađuje (kvari li se jezik s vremenom, treba li govoriti pravilno, treba li nam standardni jezik, kome pripada jezik, jezični purizam, jezik, lingvistika i ideologija, pravopisi i lektori te jedan ili četiri jezika?) čine zaokruženu cjelinu i međusobno se nadopunjavaju iako se pojedina poglavlja mogu čitati i zasebno.

U knjizi se obrađuju dvije bitne teme: lingvistike koja jezik opisuje u svim njegovima aspektima, umjesto da propisuje kakav bi ovaj trebao biti, te problem jezične promjene, koji je u velikoj mjeri povezan s nekim drugim problemima (kao što su pravilnost u jeziku, purizam ili standardizacija). Riječ je uglavnom o osnovama lingvistike, o onome što bi trebalo biti dobro poznato svima koji se jezikom profesionalno bave, iako, iz raznoraznih razloga, tomu često nije tako. Knjiga pokušava prikazati kakav bi trebao biti realan i znanstven odnos prema jeziku i lingvistici te dati kritiku mistifikatorsko-opskurantističko-neznanstvenih pogleda na jezik s kojim se većina ljudi obično susreće.

Iz čitave knjige proizlazi tvrdnja da je jezik društvena činjenica, stvar društva a ne stvar pojedinca, i da ga se ne može gledati izdvojeno od društva, društvenih odnosa i promjenâ u društvu. Utoliko ova knjiga nije samo knjiga o jeziku, nego i knjiga o društvu, znanosti općenito, pa čak i politici, knjiga koja čitatelju predstavlja jednu drugu lingvistiku. Pravu lingvistiku koja se bavi živim jezikom kakvim se stvarno govori i koji funkcionira po svojim unutarnjim jezičnim zakonima a ne po izvana nametnutim zakonima samozvanih autoriteta.


***

Mate Kapović (1981) docent je na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje trenutačno predaje poredbenopovijesnu indoeuropsku gramatiku, sociolingvistiku i svahili, a bavi se i slavenskom i hrvatskom akcentologijom i dijalektologijom. Studij lingvistike i kroatistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je s dvadeset pet godina na Sveučilištu u Zadru disertacijom "Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak".

Tijekom studija i poslije stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki. Objavio je knjigu "Uvod u indoeuropsku lingvistiku. Pregled jezikâ i poredbena fonologija" (2008), a osim toga je napisao i više od trideset članaka objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Osim lingvistikom, bavi se i političkim aktivizmom te i o tome povremeno objavljuje tekstove.

Mate Kapović (1981) je redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Bavi se fonologijom, morfologijom, (slavenskom) akcentologijom, (slavenskom i indoevropskom) povijesnom lingvistikom, (zapadnojužnoslavenskom) dijalektologijom, sociolingvistikom i jezičnom politikom. Autor je knjiga "Uvod u indoeuropsku lingvistiku" (2008), "Čiji je jezik" (2011) i "Povijest hrvatske akcentuacije" (2015), suautor knjige "Jeziku je svejedno" (2019, s Anđelom Starčevićem & Daliborkom Sarić) te urednik knjigâ "Tones and Theories" (2007, s Rankom Matasovićem) i "The Indo-European Languages" (2017). Osim toga, napisao je 70-ak lingvističkih znanstvenih članaka te knjigu političkih eseja Ogledi o kapitalizmu i demokraciji (2015).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.