Vedizam - zoroastrizam : Povijest i religija
- Nakladnik: Edicije Božičević
- Urednik: Ksenija Bertol
- 08/2010.
- 104 str., meki uvez
- ISBN 9789536751488
- Cijena: 11.95 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Vedizam, kao najstariji oblik brahmanizma, predstavlja religijski sustav indijskih Arijaca, naroda koji se, između 1500. pr. Kr. i 1200 pr. Kr. počeo nastanjivati na području Pakistana i indijskih država Panđaba, Hariyane i sjevernog Rađasthana. Tim se dolaskom ujedno označuje i početak vedskoga doba, koje završava u vrijeme pojave buddhizma, dakle u vrijeme oko 500. g. pr. Kr.
Vedizam se temelji na objavi svetih tekstova Veda, koji su stoljećima prije zapisivanja bili prenošeni usmenom tradicijom. Najstariji su indijski književni spis, a Rgveda, kao jedna od četiriju Veda, najstariji je sačuvani književni spomenik među indoeuropskim književnostima. Rgveda, Samaveda, Yađurveda i Atharvaveda čine korpus svetih tekstova, a unutar sebe one razlikuju pjesnički dio zapisan u himnima bogovima (samhita), prozni dio koji tumači samhitu (brahmana), te tekstove koje karakterizira oslobođenje od obreda (aranyake i upanišadi).
Samhite Veda su razvijena veza između obreda i mita, te su odlika zapanjujućeg paralelizma između prirodnoga, obrednoga i moralnoga reda. Aranyake i upanišadi grade na takvoj vezi te dalje razvijaju spekulativni dio koji predstavlja vrhunac indijske misli. Period upanišadi označava rođenje mnogim religijskim i filozofskim školama, te je zapravo, najveći iskorak iz zadanih okvira samhita i brahmanskoga svećenstva.
Vede nam prenose čitav razvoj jedne religije, od njenih začetaka u vjeru u mnoštvo bogova i u obrede, do traženja smisla obreda, do prikaza prvoga pokretača, do definiranja čovjeka i svemira, te na kraju, do načina potpunoga oslobođenja iz kruga rađanja.
***
Predgovor ediciji
Kao učenik Klasične gimnazije, a zatim i kao student profesora Matka Pejića shvatio sam važnost poznavanja drugih kultura, drugih ljudi, njihovih vjerovanja i drugačije logike promišljanja i vrednovanja stvarnosti. Ta mi je spoznaja pomogla da bolje razumijem, shvaćam i prihvaćam različite, a prije mi nepoznate, modele ponašanja i društvene odnose u stranim okruženjima, što mi je na koncu pomoglo da bolje razumijem i samog sebe.
Shvatio sam da su kulture koje poznajemo tek drugačiji način promišljanja i ostvarivanja kvalitetnog i duhovno bogatog života, a takav život jest upravo onaj cilj kojem i mi sami težimo, i kojem bismo neprestano trebali težiti.
Kada sam osmišljavao izdavački program Edicija Božičević, misao vodilja bila mi je približavanje kultura, a prvenstveno književnosti tzv. malih naroda i malih jezika hrvatskim čitateljima. Tijekom proteklog desetljeća hrvatskim čitateljima predstavili smo djela baskijske, islandske, makedonske, slovačke, krajinske i češke književnosti.
Desetu obljetnicu naše izdavačke djelatnosti odlučili smo obilježiti nizom publikacija pod zajedničkim naslovom Religijska kultura za tolerantnu zajednicu u, za tu priliku pokrenutoj, biblioteci Ključ nebeski. Prva izdanja u našoj novoj biblioteci odlučili smo posvetiti najvećim svjetskim religijama: Židovstvu, kršćanstvu, islamu te istočnim religijama: vedizmu, zoroastrizmu, budizmu i hinduizmu. Najveće svjetske religije duboko su uvjetovale današnju kulturu, svjetonazore, pa i politiku i politička uređenja, stoga je njihovo upoznavanje važno kako bismo bolje razumjeli svijet u kojem danas živimo, ili bolje reći da bismo ga svakodnevno razumijevali.
Kulturna i duhovna nadogradnja te poznavanje opće kulture temelj su tom razumijevanju na osnovi koje ućimo d toleranciji i u njoj sazrijevamo.Biti tolerantan u društvenom, kulturnom i religijskom smislu znači njegovati i podupirati praksu kojom sprječavamo socijalnu, etničku i religijsku diskriminaciju.
Vjerujemo da će Biblioteka Ključ nebeski sa svojim izdanjima biti koristan doprinos toleranciji u hrvatskom društvu.
Hrvoje Božičević
Vedizam se temelji na objavi svetih tekstova Veda, koji su stoljećima prije zapisivanja bili prenošeni usmenom tradicijom. Najstariji su indijski književni spis, a Rgveda, kao jedna od četiriju Veda, najstariji je sačuvani književni spomenik među indoeuropskim književnostima. Rgveda, Samaveda, Yađurveda i Atharvaveda čine korpus svetih tekstova, a unutar sebe one razlikuju pjesnički dio zapisan u himnima bogovima (samhita), prozni dio koji tumači samhitu (brahmana), te tekstove koje karakterizira oslobođenje od obreda (aranyake i upanišadi).
Samhite Veda su razvijena veza između obreda i mita, te su odlika zapanjujućeg paralelizma između prirodnoga, obrednoga i moralnoga reda. Aranyake i upanišadi grade na takvoj vezi te dalje razvijaju spekulativni dio koji predstavlja vrhunac indijske misli. Period upanišadi označava rođenje mnogim religijskim i filozofskim školama, te je zapravo, najveći iskorak iz zadanih okvira samhita i brahmanskoga svećenstva.
Vede nam prenose čitav razvoj jedne religije, od njenih začetaka u vjeru u mnoštvo bogova i u obrede, do traženja smisla obreda, do prikaza prvoga pokretača, do definiranja čovjeka i svemira, te na kraju, do načina potpunoga oslobođenja iz kruga rađanja.
***
Predgovor ediciji
Kao učenik Klasične gimnazije, a zatim i kao student profesora Matka Pejića shvatio sam važnost poznavanja drugih kultura, drugih ljudi, njihovih vjerovanja i drugačije logike promišljanja i vrednovanja stvarnosti. Ta mi je spoznaja pomogla da bolje razumijem, shvaćam i prihvaćam različite, a prije mi nepoznate, modele ponašanja i društvene odnose u stranim okruženjima, što mi je na koncu pomoglo da bolje razumijem i samog sebe.
Shvatio sam da su kulture koje poznajemo tek drugačiji način promišljanja i ostvarivanja kvalitetnog i duhovno bogatog života, a takav život jest upravo onaj cilj kojem i mi sami težimo, i kojem bismo neprestano trebali težiti.
Kada sam osmišljavao izdavački program Edicija Božičević, misao vodilja bila mi je približavanje kultura, a prvenstveno književnosti tzv. malih naroda i malih jezika hrvatskim čitateljima. Tijekom proteklog desetljeća hrvatskim čitateljima predstavili smo djela baskijske, islandske, makedonske, slovačke, krajinske i češke književnosti.
Desetu obljetnicu naše izdavačke djelatnosti odlučili smo obilježiti nizom publikacija pod zajedničkim naslovom Religijska kultura za tolerantnu zajednicu u, za tu priliku pokrenutoj, biblioteci Ključ nebeski. Prva izdanja u našoj novoj biblioteci odlučili smo posvetiti najvećim svjetskim religijama: Židovstvu, kršćanstvu, islamu te istočnim religijama: vedizmu, zoroastrizmu, budizmu i hinduizmu. Najveće svjetske religije duboko su uvjetovale današnju kulturu, svjetonazore, pa i politiku i politička uređenja, stoga je njihovo upoznavanje važno kako bismo bolje razumjeli svijet u kojem danas živimo, ili bolje reći da bismo ga svakodnevno razumijevali.
Kulturna i duhovna nadogradnja te poznavanje opće kulture temelj su tom razumijevanju na osnovi koje ućimo d toleranciji i u njoj sazrijevamo.Biti tolerantan u društvenom, kulturnom i religijskom smislu znači njegovati i podupirati praksu kojom sprječavamo socijalnu, etničku i religijsku diskriminaciju.
Vjerujemo da će Biblioteka Ključ nebeski sa svojim izdanjima biti koristan doprinos toleranciji u hrvatskom društvu.
Hrvoje Božičević
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
