Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Inovacije u slavenskim jezicima

  • Nakladnik: Srednja Europa
  • Urednik: Barbara Kryzan-Stanojević
  • 02/2011.
  • 146 str.,
  • ISBN 9789536979639
  • Cijena: 120.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Ovaj je zbornik rezultat zapaženoga i značajnoga znanstvenoga skupa na kojem su se domaći i inozemni znanstvenici bavili temom koja jezične stručnjake, ali i širu publiku zainteresiranu za jezična pitanja, iznimno zanima - o posljedicama globalizacije u malim jezicima.

Što je to globalizacija i otkad su u jezicima vidljivi njezini rezultati? U kojim se konkretnim jezičnim segmentima oni vide? Trebaju li se govornici malih jezika bojati globalizacije? Je li strah od nje opravdan ili pretjeran? Kako se od nje obraniti? Možemo li rješenja pronaći u djelima jezikoslovaca prethodnih generacija? Možemo li rješenja pronaći u načinu na koji su na globalizaciju u jeziku odgovorili drugi takozvani "mali" jezici, srodni hrvatskomu?

Raspon tema i broj pitanja, ali i mogućih odgovora, značajan je i izuzetno zanimljiv. Ovaj će zbornik zasigurno biti dobrodošao ne samo među jezičnim stručnjacima, nego i šire, među svima onima koje vlastiti jezik zanima i žele ga njegovati, to jest široj akademskoj i kulturnoj zajednici.



PREDGOVOR:

Znanstveni skup pod naslovom Inovacije u slavenskim jezicima bio je samo posljedica i logički nastavak posla započetog 2007. otvaranjem znanstvenog projekta Suprotstavljanje globalizacije jezika i kultura. Iako nazivi samoga projekta kao i prvog skupa (Lice i naličje jezične globalizacije) možda ne otkrivaju previše, može se naslutiti da je riječ o našem strahu od globalizacijskih procesa. Znanstveni je projekt odraz tih strahova, a radovi i rasprave sudionika projekta i pozvanih izlagača zorno pokazuju u kojem smjeru idu naši jezici. Na nama je da procijenimo trebaju li nas promjene koje se u njima događaju brinuti ili su one samo još jedan dokaz razvoja jezika.

Jezik se oduvijek mijenjao i upravo je u tome njegova vrijednost i tajna njegove učinkovitosti. Ipak, promjene kojih smo svjedoci toliko su intenzivne da na njih moramo reagirati. Zbog naše jezične osviještenosti, koja vjerojatno nikada nije bila toliko velika, zapažamo ono nešto u jeziku, što bi možda još prije sto godina prošlo nezapaženo. Uključujemo se u diskusije, sporove, tražimo uzroke tih promjena, a ne nalazeći ih pokušavamo odgonetnuti ugrožavaju li ove promjene naš jezik ili ne, jesu li samo uzrok normalnog razvoja ili se pak šire poput neke, ne daj bože kobne, bolesti.

Jednodnevni međunarodni skup koji se održao u prosincu 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokušao je razjasniti s kakvim se inovacijama susrećemo u suvremenome jeziku, odnose li se zapažene pojave samo na naš jezik ili su možda prisutne i u nama najbližim, slavenskim jezicima. Od 16 izlaganja u ovoj se knjizi nalazi 13 članaka.

Na skupu su bila vidljiva tri dijela: prvi teorijski dio koji se bavio temom nastanka i suvremenim tumačenjem jezične norme od praške škole pa do danas (referat Petra Vukovića) te shvaćanjem termina norma, greška i inovacija (izlaganje Barbare Kry¿an-Stanojević). U drugom su dijelu autori analizirali promjene do kojih je došlo u slavenskim jezicima uslijed europskog ujedinjenja, dok je treći bio posvećen promjenama u hrvatskome jeziku. Zbog tematske povezanosti u knjizi smo odustali od tog poretka pa hrvatski jezik tretiramo kao ostale slavenske jezike te redoslijed izlaganja na skupu ne odgovara redoslijedu članaka u ovoj knjizi. Drugi i treći dio posvećen je jezičnoj praksi te su se autori u pojedinim prilozima pozabavili različitim temama počevši od inovacija fonološkog tipa preko, morfoloških, sintaktičkih do semantičkih inovacija. Analizirao se jezik medija i novinara koji zahvaljujući dostupnosti medija imaju sve veći utjecaj na jezične promjene.

Refleksija koja se nameće svakome tko sudjeluje u intelektualnom životu svoje zemlje jest u kojoj je mjeri, uz tolike promjene u jeziku, naš dijalog stvarno dijalog; koliko smo spremni svjesno pratiti te promjene, koliko je naš sugovornik u stanju pravilno razumjeti našu poruku. Upravo to pitanje u naslovu svog članka postavlja Nives Opačić (Koliko se razumijemo ako nam riječi više ne znače ono što su nam značile? Razmišljanja o komunikaciji u vrtlogu tranzicije i globalizacije). Autorica u članku na svojstven način, pozivajući se na mnoge primjere od kojih vrve mediji, upozorava na sve češću pojavu, koju Poljaci zovu sekundarnom nepismenošću (wtórny analfabetyzm), a čiji je razlog prilično često nekritično preuzimanje stranih riječi, stranih kulturnih modela, ali i jezični nemar i jezična nekompetencija.

Preuzimanje modela ponašanja koji nisu svojstveni našem podneblju često dovodi do nesporazuma i do prepreka u komunikaciji. Zaslužni za širenje tih novih modela su u velikoj mjeri i mediji. Jezik struke koja je odgovorna za stanje u medijima, jezik kojim se služe novinari daleko je od uzora koji bi nas zadovoljio. Sanda Lucija Udier provela je istraživanje jezika novinarske struke analizirajući jezik tekstova iz hrvatskih poslovno-stručnih časopisa i s internetskih portala. Autorica u članku Suvremeni poslovno-stručni jezik u hrvatskome novinarstvu izdvaja specifična obilježja jezika koji je nastao na križanju novinarskog te poslovnog i stručnog, stvarajući poseban poslovno-stručni novinarski jezik. Glavna su obilježja tog jezika: neosemantizacija, širenje semantičkoga polja određenih riječi, priljev anglizama, kalkiranje, uporaba stručne terminologije i žargona, te kratica i parajezičnih sredstava.

U neku je ruku s jezikom novinarskog miljea povezan članak Ivane Vidović Bolt o jeziku predsjedničke kampanje (Vole li predsjednički kandidati frazeme?). Jezik političkog diskursa prenošen posredstvom medija, omiljena je tema poljskih sociolingvista, a na hrvatskome tlu nije baš popularna iako hrvatski politički diskurs itekako daje razloga takvim analizama. Autorica u svome članku prikazuje jedino onaj dio političkog diskursa koji se odnosi na frazeme, odnosno na inovacije kojima ti frazemi podliježu u ustima predsjedničkih kandidata tijekom njihove kampanje.

Tipovi inovacija koji se pojavljuju u hrvatskome jeziku prisutni su i u drugim slavenskim jezicima. Klasifikacijom inovacija u slovačkom jeziku bavi se Eva Tibenská (Zmeny v slovenskej štylistike spôsobené "globalizáciou“) dok Martin Machata obraća pozornost na pojavu inovacija koje su se počele širiti zajedno sa širenjem ideje ujedinjene Europe (Euroslová v súčasnom slovenskom a chorvátskom jazyku). Takozvane euroriječi poznate su u literaturi, a autori na različit način tretiraju česticu euro- koju se nekad smatra prefiksom ili prefiksoidom a nekad riječju koja čini prvi dio složenice.

Drugačijom temom, iako isto vezanom uz jezične inovacije bave se Lidija Cvikić i Zrinka Jelaska (Kratice u hrvatskome: hrvatske, međujezične i engleske). Kratice i skraćenice u hrvatskome jeziku rijetko kada su predmet jezičnih analiza iako, moramo to priznati, sve više mjesta zauzimaju u našem svakodnevnom jeziku, a način njihovog nastajanja svakako vrijedi promatrati i analizirati.

Slično kao i kratice i strana su imena i njihova deklinacija, smatra Mihaela Matešić, rubne teme jezikoslovnih rasprava (Strana vlastita imena u suvremenome hrvatskom jeziku i pravopisu u uvjetima globalizacijskih promjena). Autorica upozorava da su strana imena vrijedna pažnje, jer problemi koji se pojavljuju njihovom uporabom karakteriziraju sve razine jezika. U današnje doba, kada su procesi pojednostavljivanja jezika, oblika, izgovora sve prisutniji, zapisivanje i izgovor stranih imena trebalo bi pažljivije promatrati.

Briga za jezik mora se zasnivati na znanju. Uzrok svim jezičnim nevoljama jest nekompetencija. Da bismo znali moramo učiti, proučavati, istraživati. Osobito u današnje doba kada dostupnost informacija rađa jednu specifičnu vrstu znanja koje se temelji na činjenicama, ali koje je nažalost veoma često nemoguće verificirati. Dokaz tomu nalazimo u nevelikom članku Irene Petrušić, gdje se na analizi značenja riječi magistar pokazuje kako je ta riječ promijenila značenje i što znači u europskom bolonjskom smislu (Svi naši magistri). Samo znanje, odnosno izbor stavlja nas u red misaonih bića. Poseban kod koji nam je priuštio internet upravo je jedan od takvih izbora. Možemo ga akceptirati ili ne, ali on je postao naša jezična stvarnost i kao takav zavređuje pažnju. Nema prijetnje dok postoji izbor. O jeziku interneta, odnosno o kodu kojim se služe internauti piše Agnieszka Cyganik u članku Stvaralačko lice Facebook generacije.

Knjigu završava članak poljske stručnjakinje za lužički jezik El¿biete Wroc³awske (Promjene u ortografiji i leksiku donjolužičkoga jezika – na margini jezikoslovnih globalističkih sporova). Autorica na primjerima borbe za lužički jezik pokazuje kako jezična norma koje se mi tako lako odričemo znači za neke jezike opstanak.

Teme obrađene na skupu, a sada i u ovoj knjizi, pružaju materijal za razmišljanje. Inovacije su, kao što je dobro poznato i vidljivo iz svih radova, sastavni dio jezika. Zbog brojnosti interesnih skupina, brzine komunikacije, različitih društvenih i političkih procesa inovacije djeluju na pojedine registre i sfere, a iz njih se šire u našu komunikacijsku svakodnevnicu. Upravo njihovo širenje predstavlja problem. Nekritično prihvaćajući neku inovaciju, ne odričemo li se olako naše uloge u stvaranju vlastitog jezika, prepuštajući je drugima, moćnijima? Može li to značiti i gubitak komunikacijske vrijednosti našeg jezika? Ili smo ipak dovoljno spremni brzo reagirati na spomenute izazove? Moguće odgovore i razmišljanja o tim pitanjima naći ćete na narednim stranicama.

Barbara Kry¿an-Stanojević

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –