Marija Paprašarovski
Figure i sjene : O žudnji, nasilju i svetom u dramama Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltesa
- Nakladnik: Disput
- 12/2011.
- 328 str., meki uvez
- ISBN 9789532601367
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga Marije Paprašarovski "Figure i sjene" bavi se dramama dvojice istaknutih francuskih književnika Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltèsa. Riječ o autorima koji su nekoliko desetljeća prisutni na repertoaru hrvatskih dramskih kazališta, objavljeni su im i prijevodi najvažnijih drama, o njima se predaje na fakultetima i umjetničkim akademijama, ali na hrvatskom jeziku njihov dramski opus još nije adekvatno prikazan i vrednovan.
Stoga je ova izvrsna komparativna studija, u kojoj se prije svega uspostavljaju sveze Genet-Koltès i tekst-izvedba, istodobno i temeljni i pionirski znanstveni rad.
Autorica uvjerljivo dokazuje da su Genet i Koltès svojim nevelikim, ali iznimno utjecajnim dramskim opusima zapravo reagirali na slične poticaje, bavili se sličnom problematikom te odgovarali na slična egzistencijalna, društvena, politička i kulturološka pitanja. Dokazuje također da su im odgovori na ta pitanja bili različiti, pokatkad i oprečni, što je, dakako, u izravnoj vezi sa svim razlikama između njih dvojice kao osoba i književnika te između njihova razumijevanja funkcije dramske književnosti i kazališta u suvremenom društvu, kao i njihova odnosa prema suvremenoj kazališnoj praksi.
Unatoč tim razlikama i oprekama, sudi autorica, može se govoriti o nizu analognih postupaka i stavova. Nju u obojice tih iznimnih dramatičara prije svega zanima status "žudnje", odnosno pokretačkih sila koje njihovi likovi utjelovljuju i koje stvaranjem konfliktnih situacija pokreću dramsku radnju; zatim "nasilja", koje se javlja u širokom rasponu od verbalnih duela na tragu francuske klasicističke dramatike preko sakaćenja i ubojstava do rušilačkih prevrata; i "svetog", koje se ponajčešće javlja zahvaljujući radnjama što djeluju poput obnovljenih ili ironiziranih obreda te priča koje se pokušavaju približiti mitu. (Iz recenzije Borisa Senkera)
Stoga je ova izvrsna komparativna studija, u kojoj se prije svega uspostavljaju sveze Genet-Koltès i tekst-izvedba, istodobno i temeljni i pionirski znanstveni rad.
Autorica uvjerljivo dokazuje da su Genet i Koltès svojim nevelikim, ali iznimno utjecajnim dramskim opusima zapravo reagirali na slične poticaje, bavili se sličnom problematikom te odgovarali na slična egzistencijalna, društvena, politička i kulturološka pitanja. Dokazuje također da su im odgovori na ta pitanja bili različiti, pokatkad i oprečni, što je, dakako, u izravnoj vezi sa svim razlikama između njih dvojice kao osoba i književnika te između njihova razumijevanja funkcije dramske književnosti i kazališta u suvremenom društvu, kao i njihova odnosa prema suvremenoj kazališnoj praksi.
Unatoč tim razlikama i oprekama, sudi autorica, može se govoriti o nizu analognih postupaka i stavova. Nju u obojice tih iznimnih dramatičara prije svega zanima status "žudnje", odnosno pokretačkih sila koje njihovi likovi utjelovljuju i koje stvaranjem konfliktnih situacija pokreću dramsku radnju; zatim "nasilja", koje se javlja u širokom rasponu od verbalnih duela na tragu francuske klasicističke dramatike preko sakaćenja i ubojstava do rušilačkih prevrata; i "svetog", koje se ponajčešće javlja zahvaljujući radnjama što djeluju poput obnovljenih ili ironiziranih obreda te priča koje se pokušavaju približiti mitu. (Iz recenzije Borisa Senkera)
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
